POSTOJE snažne indicije da je švedska sigurnosna služba (Säpo) u dogovoru s drugim sličnim europskim agencijama poticala, ucjenjivala, a možda i prisiljavala državljane bivših sovjetskih republika da se nakon ruske invazije priključe ukrajinskoj vojsci. Mahom se radi o osobama koje su u Švedskoj i drugim zemljama Europske unije označene kao sigurnosna prijetnja zbog islamističkih stavova, javljaju dnevni list Svenska Dagbladet i švedska javna televizija (SVT).

Čečen Viktor Gazijev završio je u ukrajinskom ratu umjesto da bude protjeran iz Švedske zbog raznih kaznenih djela. Gazijev je jedan od šest osoba koje je Säpo 2019. označila kao sigurnosnu prijetnju zbog islamističke radikalizacije u džamiji u gradu Gävleu.

Deportacija u Rusiju nije dolazila u obzir

Unatoč tome što je postojala odluka o njegovu protjerivanju, nije je bilo moguće provesti jer mu je u njegovoj domovini Rusiji prijetio progon. Umjesto toga bilo mu je ograničeno kretanje i imao je svakodnevnu obvezu javljanja policiji. A onda je iznenada napustio zemlju u ljeto 2023. godine.

Viktor i njegov švedski odvjetnik ustvrdili su da je Säpo vršila pritisak na njega da kao dragovoljac pođe u Ukrajinu. Na kraju je Viktor pristao i bez važećih dokumenata preko Poljske stigao u Ukrajinu. Kaže da je švedska vojno-obavještajna služba Must u lipnju 2023. organizirala putovanje do ukrajinske granice.

"Putovao sam bez ikakvih osobnih dokumenata, a u Ukrajinu sam stigao bez graničnih kontrola, zajedno s dvoje pratilaca iz Musta. Oni su bili u kontaktu s poljskom obavještajnom službom", objasnio je Gazijev za Svenska Dagbladet, dodavši da je konačna odluka ipak bila njegova, odnosno da nije bilo prisile.

"Ne nagovaramo ljude da se bore u Ukrajini"

"Mi ne provodimo vrstu aktivnosti o kojoj se ovdje govori. Ne predlažemo niti pokušavamo nagovoriti ikoga da putuje na određeno mjesto. Ponajmanje u ratom pogođenu Ukrajinu", rekao je operativni ravnatelj Säpa Fredrik Hallström.

SVT-ova emisija "Uppdrag granskning", koja je također istraživala ovu temu, razgovarala je s ukrajinskim vojnim zapovjednikom Muradom Zumsom, koji potvrđuje Gazijevljeve riječi: "Bio sam u kontaktu s osobom koja se predstavila kao Fredrik i pitala me hoću li primiti Viktora ako ga oni dovedu do Ukrajine. Imao sam iskustva s obavještajnim službama i nije mi to zvučalo nimalo čudno."

"Uppdrag granskning" je također imala uvid u komunikaciju između Gazijeva i Fredrika u tjednima prije nego što je čečenski azilant napustio Švedsku u ljeto 2023. Fredrik, među ostalim, u poruci pita Gazijeva je li počinio kakva kaznena djela u Poljskoj, budući da ih put vodi preko Varšave i jednog od poljskih graničnih prijelaza prema Ukrajini.

Lom-Ali Artsujev također je označen kao sigurnosna prijetnja nakon što je Säpo procijenila da bi mogao počiniti teroristički čin. Mora se javljati sedam puta tjedno u policijsku postaju u Stockholmu i bilo mu je dopušteno kretati se samo u određenim gradskim četvrtima. Ni on nije mogao biti deportiran u Rusiju zbog mogućnosti progona i mučenja.

"Zašto bih išao tamo ratovati?"

U ukrajinskoj vojsci postoji nekoliko bojni koje primaju dobrovoljce čečenskog podrijetla. Dobro došle su i osobe poput njega kojima inače ne bi bio dopušten ulazak u Ukrajinu. Artsujev je u travnju 2022. odbio prijedlog da pođe u Ukrajinu: "Rekao sam da ne želim ići tamo. Nisam ukrajinski državljanin. Zašto bih išao tamo ratovati?"

Artsujev je za SVT rekao kako su švedske sigurnosne službe na kraju odustale od Ukrajine i ponudile mu lažnu putovnicu s kojom je mogao otputovati u druge zemlje, ali svakako samo izvan Schengenskog prostora.

Švedski odvjetnik Tomas Fridh kaže da je nekoliko njegovih klijenata čečenskog podrijetla dobilo istu ponudu koja je sadržavala i elemente ucjene, pa i prisile: "Njima su objašnjavali da u Švedskoj i Europi nemaju budućnosti i da će pomoći njihovim obiteljima ako pođu u Ukrajinu. Nisam bio prisutan razgovorima, ali službe koriste sve moguće načine da se riješe tih ljudi."

Prvi čečenski dobrovoljci koji su se borili na ukrajinskoj strani pojavili su se još 2014., kada je Rusija anektirala Krim i započela rat u istočnoj Ukrajini. Formirane su dvije bojne, kojima su zapovijedali veterani koji su tada živjeli u Danskoj: Muslim Čeberlojevski i Isa Munajev. Većina Čečena koji se danas bore za Ukrajinu dolazi iz Europe, najčešće iz Njemačke, Poljske i Francuske.

Iskustva borbe protiv Rusa u Čečeniji i Siriji

Većina njih, primjerice Gazijev, ratovala je protiv ruske vojske u Prvom (od 1994. do 1996.) i Drugom čečenskom ratu (od 1999. do 2009.), a mnogi imaju iskustva u borbama protiv istog protivnika u Siriji.

"Tijekom Drugog čečenskog rata imao sam 18 godina i bilo je prirodno priključiti se pokretu za neovisnost. Borio sam se protiv Rusije do kraja rata, sve dok nisam bio prisiljen potražiti zaštitu u Egiptu, a zatim u Švedskoj", rekao je Gazijev, koji je u međuvremenu postao stručnjak za dronove i primio ga je ukrajinski predsjednik Zelenski.

U listopadu 2022. godine Verhovna rada (ukrajinski parlament) priznala je Republiku Ičkeriju, naziv za Čečeniju koji koriste pristaše čečenske neovisnosti, kao neovisni teritorij koji je okupirala Rusija.

Ministar: Nema prijetnje i prisile

Taj je čin pokazao posebne odnose između Ukrajine i čečenske dijaspore. Također je pokazao da Ukrajina razlikuje čečenski narod i čečenski režim, čiji je predsjednik Ramzan Kadirov lojalan Putinu i njegove se snage bore protiv Ukrajine.

"Säpo sudjeluje u dobrovoljnom odlasku nekih ljudi iz Švedske, ali bez prijetnje ili prisile. Ne mogu govoriti o pojedinačnim slučajevima, ali sigurnosne službe kontroliraju osobe koje predstavljaju moguću terorističku prijetnju Švedskoj. To se radi nizom različitih alata, naravno u okviru zakona", komentirao je švedski ministar pravosuđa Gunnar Strömmer za SVT.