NAFTNA industrija Srbije u ruskim je rukama i to se sada obija o glavu Beogradu, jer američke sankcije stupaju na snagu, prenose mediji na njemačkom, piše DW.

Američke sankcije protiv srpskog energetskog koncerna NIS stupile su na snagu nakon višemjesečnih pokušaja da se njihova primjena izbjegne. Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je Hrvatska u četvrtak obustavila sve isporuke nafte svom istočnom susjedu Srbiji i podsjeća da Srbija gotovo svu naftu dobiva preko Jadranskog naftovoda (JANAF), izgrađenog još u vrijeme Jugoslavije.

Pitanje opskrbe nafte

"Naftovod, koji uključuje i čitav niz skladišta za gorivo, počinje u hrvatskoj jadranskoj luci Omišalj i odatle ide prema istoku, do Srbije i Mađarske. JANAF-om upravlja tvrtka u vlasništvu hrvatske države."

Da bi opskrba Srbije mogla biti prekinuta, nagovještavalo se još početkom godine, piše frankfurtski list. "Dana 10. siječnja, deset dana prije inauguracije Donalda Trumpa, dotadašnji američki predsjednik Joe Biden uveo je širok paket sankcija protiv ruske naftne industrije, usmjerenih, između ostalog, na rusku državnu kompaniju Gazprom Neft i njezine podružnice. Time sankcije pogađaju i srpsku kompaniju Naftna industrija Srbije (NIS), koja dominira na domaćem tržištu."

List podsjeća da je "srpska država 2008. godine prodala NIS Rusiji za samo 400 milijuna eura, što je znatno ispod tržišne vrijednosti. Prodaja je tada shvaćena kao srpska kompenzacija za ruski veto u Vijeću sigurnosti UN-a protiv neovisnosti Kosova. Od tada Beograd posjeduje samo manjinski udio u profitabilnoj kompaniji."

Položaj NIS-a

"Iza kulisa je Srbija, uz potporu Mađarske i Hrvatske, u posljednjih nekoliko mjeseci uspjela šest puta ishoditi odgodu početka primjene sankcija. Međutim, rokovi su postajali sve kraći, što je jasno pokazivalo da se igra na vrijeme bliži kraju", navodi njemački list.

S obzirom na dominantan položaj NIS-a na tržištu, postavlja se pitanje kako i po kojoj cijeni će srpsko gospodarstvo ubuduće biti opskrbljivano naftom. Frankfurter Allgemeine Zeitung prenosi:

"U četvrtak su benzin i dizel još uvijek bili dostupni, jer je NIS, s obzirom na očekivani razvoj događaja, očito stvorio velike zalihe prethodnih mjeseci. Međutim, prema izvješću novinske agencije Reuters, kupci u četvrtak u pojedinim poslovnicama više nisu mogli plaćati kreditnim karticama kao što su American Express, Mastercard ili Visa.

Stanje neizvjesnosti

Neizvjesno je i kako će nova situacija utjecati na poslovanje zrakoplovne kompanije Air Serbia. Ona je veliki klijent NIS-a i, nakon što je Etihad Airways iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u nju ušao prije dvanaest godina, znatno se proširila, a u posljednje vrijeme imala je koristi i od činjenice da iz Beograda još uvijek postoje svakodnevni izravni letovi za Rusiju."

Njemački list ocjenjuje da je situacija dodatno otežana činjenicom da je Srbija ovisna i o ruskom plinu, te da u posljednjih nekoliko godina nije učinila vidljive napore da tu ovisnost smanji.

"Kao protuuslugu za to što se nije pridružila sankcijama protiv Kremlja, Srbija je više puta uspjela zaključiti povoljne, ali kratkoročne ugovore o isporuci plina iz Rusije. Ipak, prisilna nacionalizacija naftne industrije mogla bi ugroziti buduće plinske aranžmane, navodi se u Beogradu. Vučić je javno rekao samo da s Rusijom sada treba ‘razgovarati o svemu’."

Beograd sada mora odlučiti hoće li pretrpjeti ekonomske štete ili razljutiti Rusiju, piše švicarski list Neue Zürcher Zeitung u tekstu pod naslovom "Srbija plaća cijenu suradnje s Rusijom".

Vučić ima razumno rješenje, ali ga zbog Rusije neće poduzeti

"Predsjednik Aleksandar Vučić naginje prvoj opciji. Razlog sankcija je taj što je NIS većinski u ruskom vlasništvu. Ruski državni koncern Gazprom i njegova podružnica Gazprom Neft zajedno posjeduju 55 posto dionica NIS-a. Dodatnih 30 posto je u vlasništvu srpske države."

List piše da je Rusija preko NIS-a stekla utjecaj u Srbiji i šire na Balkanu, dok je Srbija zauzvrat dobila ruskog saveznika u vezi s Kosovom. "Bivša srpska pokrajina proglasila je neovisnost 2008. godine, što Srbija ne priznaje. Međutim, u kontekstu rata u Ukrajini, ta se prodaja sve više pokazuje kao teret za Srbiju."

Jedno od mogućih rješenja bila bi prodaja ruskih dionica NIS-a europskim državama ili kompanijama, smatra autor članka u švicarskom listu, te ujedno dodaje da je Hrvatska signalizirala da je za to zainteresirana, ali Rusija odbija potpunu prodaju.

Zato Beogradu preostaje samo jedna opcija da izbjegne ozbiljne posljedice po svoje gospodarstvo: nacionalizacija NIS-a, piše Neue Zürcher Zeitung i zaključuje: "Stručnjaci se slažu da bi to bio jedini razuman potez. Ipak, takav korak bi neizbježno narušio odnose s Rusijom. Zato ga Vučić zasad isključuje, iako time prihvaća ekonomske posljedice po zemlju."