KINA i Sjeverna Koreja postupno stežu obruč utjecaja nad ruskim Dalekim istokom, pretvarajući golema istočna područja u zone pod stranim gospodarskim nadzorom, izvijestila je danas Ukrajinska vanjska obavještajna služba, a prenosi United24 Media.

Agencija navodi da Moskva sve češće vlastitim teritorijem "plaća" svoje ratne saveznike, budući da se sve teže nosi s održavanjem rata protiv Ukrajine.

Ekonomski otisak Kine u regiji i dalje se širi. Predviđanja pokazuju da bi kineska ulaganja u ruski Daleki istok mogla dosegnuti 1 bilijun rubalja (11.6 milijardi eura) do kraja 2025. godine, iako većina sporazuma još uvijek obuhvaća trgovinu, a ne razvoj infrastrukture.

Rast rusko-kineske trgovine od 36 posto

Senator Viktor Kalašnikov iz Habarovskog kraja izvijestio je da je rusko-kineska trgovina porasla za 5,5 milijuna tona u 2024. te za dodatnih 36 posto u prvoj polovini 2025. godine. U isto vrijeme, Peking provodi ono što ukrajinska obavještajna služba naziva "tihom demografskom ekspanzijom".

Do dva milijuna kineskih državljana trenutačno živi na prostoru između Vladivostoka i Urala - broj koji i dalje raste zahvaljujući povlaštenim gospodarskim zonama i bezviznom režimu. U nekim su se područjima već stvorene enklave u kojima "Rusi gotovo uopće ne rade", navodi se u izvješću.

Ključni dobavljač radne snage za Rusiju

Usporedno s rastućim kineskim utjecajem, Sjeverna Koreja postala je ključni dobavljač radne snage za Moskvu.

Kako tvrde ukrajinski obavještajci, tijekom protekle godine više od 15.000 sjevernokorejskih radnika službeno je stiglo na ruski Daleki istok, dok neslužbene procjene govore o čak 50.000. Ruske su tvrtke već zatražile dodatnih 153.000 ugovora o radu. Pjongjang navodno godišnje zarađuje i do 429 milijuna eura od ovog aranžmana, dok radnici primaju minimalne plaće.

Izvješće opisuje zabrinjavajuću dinamiku: dvije nuklearne sile istodobno jačaju svoje položaje unutar ruskih granica. Kina gradi gospodarsku ovisnost, dok Sjeverna Koreja uspostavlja kontrolu kroz opskrbu radne snage - svaka pritom rješava svoje unutarnje probleme na račun Rusije.

Ako se sadašnji trend nastavi, upozorava ukrajinska obavještajna služba, konkurencija između Pekinga i Pjongjanga mogla bi s vremenom izazvati sukob interesa.

Gubitak kontrole nad gotovo 40 posto teritorija

Kremlj, dodaje izvješće, riskira gubitak kontrole nad gotovo 40 posto vlastitog teritorija - oko 7 milijuna četvornih kilometara s 7.9 milijuna stanovnika - čime bi Daleki istok faktički postao poprište stranih ambicija.

"Rusija sve više ‘plaća’ svojim saveznicima u ratu protiv Ukrajine vlastitim teritorijima. Budući da nema resurse za razvoj svoje najveće regije - Dalekoistočnog federalnog okruga - Moskva otvara vrata vanjskoj ekspanziji", priopćila je agencija.

Ranije je visoki dužnosnik NATO-a izjavio da Kina i dalje ostaje ključni oslonac u održavanju ruske obrambene industrije - odnos koji je, prema NATO-u, postao presudan čimbenik koji omogućava Moskvi vođenje rata u Ukrajini.

Prema istom izvoru, oko 80 posto kritičnih elektroničkih komponenti koje se koriste u ruskim dronovima i drugim suvremenim sustavima proizvodi se u Kini.

Također je naveo da je Peking od 2023. Rusiji isporučio više od 17 milijardi eura vrijednosti u proizvodnim alatima, komponentama i potrošnim materijalima - pošiljkama koje su, prema procjeni NATO-a, značajno povećale ruske kapacitete za proizvodnju tenkova, oklopnih vozila i projektila.