HRVATSKI proračunski manjak zamjetno je porastao u drugom tromjesečju, probivši granicu od tri posto BDP-a prvi put od proljeća prošle godine, pokazali su danas podaci Eurostata, uz blaži minus na europskoj razini.

Na razini eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u drugom tromjesečju 2,7 posto, kao i u prva tri ovogodišnja mjeseca, prema revidiranom podatku, pokazuju preliminarni izračuni Eurostata.

Na razini Europske unije manjak je u drugom kvartalu iznosio 2,9 posto i bio je za 0,1 postotni bod veći nego u prvom ovogodišnjem kvartalu, prema revidiranom podatku.

Rast javne potrošnje

Javna potrošnja iskazana udjelom u BDP-u iznosila je u eurozoni 49,4 posto i uvećana je za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodna tri mjeseca, uz veći iznos rashoda za približno 21 milijardu eura, napominju statističari.

I na razini EU-a potrošnja je uvećana za 0,2 postotna boda, na 49,1 posto BDP-a. Ukupni proračunski rashod bio je prema sezonski prilagođenim podacima veći za približno 30 milijardi eura nego na početku godine.

Proračunski prihod u eurozoni iznosio je u drugom tromjesečju 46,7 posto BDP-a i uvećan je za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodna tri mjeseca. Ukupni iznos bio je veći za otprilike 21 milijardu eura nego u razdoblju od siječnja do ožujka.

Na razini EU-a proračunski prihod iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 46,2 posto, za 0,1 postotni bod više nego u prvom kvartalu, uz iznos veći za približno 24 milijarde eura.

Petorka u plusu

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, proračunski manjak zabilježen je u drugom kvartalu u 21 zemlji članici EU-a, a u njih devet probio je propisanu granicu od tri posto BDP-a, uključujući i Hrvatsku.

Najveći je bio u Rumunjskoj gdje je iznosio 8,7 posto BDP-a, a slijedi Poljska s manjkom od 8,5 posto.

Hrvatska je u drugom kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, bilježila proračunski manjak od 4,2 posto BDP-a, najveći od drugog kvartala pandemijske 2021. godine. U odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca uvećan je za 1,2 postotna boda, prema revidiranom podatku.

U istom razdoblju prošle godine bilježila je manjak od 3,2 posto BDP-a, prema revidiranom podatku, i probila je granicu prvi put od proljeća pandemijske 2021. godine, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najmanji manjak mjeren udjelom u BDP-u bilježila je u drugom ovogodišnjem tromjesečju Latvija, od 0,3 posto.

Višak je bilježilo tek pet zemalja, a daleko najveći ponovno je bio na Cipru, od 3,6 posto BDP-a.

Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.