REKTOR Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić gostovao je u HRT-ovoj emisiji "1 na 1". Govorio je o izazovima i prilikama najveće hrvatske visokoobrazovne institucije te o stanju u znanosti i obrazovanju. Također, komentirao je navode Telegrama da je "organizirao pompozan ručak pa isključio neposlušne dekane i degradirao njihove top fakultete".

"Riječ je o jednom večernjem druženju koje je bilo krajem srpnja, to je bio moj poziv prema 28 dekana, a šest dekana nisu bili pozvani. Pozvao sam one dekane koji su dali najveći doprinos u ovom proteklom dijelu, pogotovo u ovoj godini, vezano uz aktivnosti Sveučilišta", poručio je Lakušić.

Tvrdi kako je bila riječ o privatnom druženju, a ne o događaju financiranom javnim novcem. "Pitanje se otvorilo na Senatu u rujnu od strane jednog dekana koji nije bio pozvan. Njegova je intencija bila da je to možda plaćeno javnim novcem, no ono je plaćeno mojim i novcem prorektora", naglasio je.

"Radilo se o privatnom druženju i na taj način su bili pozvani oni koji su pozvani. Neki koji nisu bili možda su osjetili da su trebali biti, no kada imate privatno druženje, onda pozovete onoga koga mislite da trebate pozvati", dodao je.

"Nema nijednog sektora koji će se razvijati ako nema kvalitetnog obrazovanja"

Lakušić je dužnost rektora preuzeo 1. listopada 2022. godine, a mandat mu traje do 30. rujna 2026. godine.

"Došao sam s idejom kako bi se mogao unaprijediti znanstveno-sveučilišni kampus Borongaj. Smatrao sam da je to strateški projekt Republike Hrvatske. Druga premisa je da se završi obnova što je moguće kvalitetnije. I treće, vidjeti zašto su subvencije ili financiranja sveučilišta toliko niski u odnosu na druga sveučilišta jer bez kvalitetne infrastrukture i dostatnog financiranja teško se može trčati velike utakmice", naveo je.

"Sveučilište u Zagrebu koje obrazuje 52 posto Hrvatske je strateško. Centralna okosnica bila je da su studenti u središtu i da im treba dati najveću pažnju te na koji način se što kvalitetnije pozicionirati s gospodarskim sektorom", nastavio je.

"Sveučilišta obrazuju djecu, one koji će biti naša budućnost i zato je moja ambicija bila tako pozicionirati Sveučilište. Nema nijednog sektora koji će se razvijati ako nema kvalitetnog obrazovanja, a to su upravo sveučilišta", ustvrdio je.

"Nama trebaju stručnjaci vrlo brzo"

Govorio je o ključnim izazovima i prilikama koje su oblikovale budućnost najvažnije visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj. Dotaknuo se prilagodbe studijskih programa tržištu rada i potrebama suvremenog gospodarstva, kao i važnosti internacionalizacije obrazovanja kroz privlačenje vrhunskih stranih studenata i istraživača.

"Brzina izmjene sveučilišnih programa da bi što kvalitetnije odgovorili potrebama gospodarstva ne ovisi uvijek o sveučilištima. Taj proces traje duže nego što bi trebao u današnje vrijeme trajati. Nama trebaju stručnjaci vrlo brzo. Sveučilište može ponuditi jedan dio, ali onda proces ovisi o nekim drugim strukturama", upozorio je.

"Smatramo da bi sveučilišna autonomija trebala biti takva da sveučilište može takve stvari odrađivati gotovo samo, uz završnu fazu koja bi bila kraća i brža, te bi time bilo učinkovitije i pružilo gospodarstvu potrebne stručnjake. Uspjeti možemo jedino ako nam je dobra strategija, ako unapređujemo procese i ako dijelimo naša znanja sa studentima", poručio je.