SKORO 20 tisuća vozila više bilo je na zagrebačkim prometnicama do kraja 2024. nego godinu ranije. Riječ je o zabrinjavajućem trendu koji je jedan od glavnih razloga zašto Zagrepčani svakodnevno zapinju u kolonama - od jutra do večeri.

Prema podacima zagrebačke policije, lani je u gradu registrirano 479.955 vozila, od čega 326 tisuća u privatnom vlasništvu. Godinu ranije bilo ih je 460.702, a u deset godina ukupno čak 130 tisuća više.

"Stvarno je grozno, putujem s jednog kraja grada na drugi više od sat vremena. Sad je 13.30 sati, pa vidite kakvo je stanje", kažu i građani koje smo pitali dok su zapeli u još jednoj gužvi na križanju Držićeve i Vukovarske, usred radnog dana. 

"Normalno za milijunski grad"

"Nema više gužvi samo ujutro i poslijepodne, stalno je gužva", kažu drugi koje smo pitali, no većini se ovakva situacija čini čak i očekivanom. "Pa zar to nije normalno u gradu koji ima milijun stanovnika?", pitali su. Koliko je ovakva situacija zapravo normalna, pitali smo dekana Fakulteta prometnih znanosti i prometnog stručnjaka Marka Šoštarića.

"Tri su razloga za sve veći broj automobila. Prvi je poboljšanje standarda i bolja kupovna moć, pa se ljudi odlučuju na kupovinu automobila. Drugi je to što su u Hrvatskoj automobili i dalje statusni simbol i dokaz nekog uspjeha, a treći je činjenica da u Zagrebu nemamo najsavršeniji javni prijevoz, pa su ljudi osuđeni na putovanje automobilom", objašnjava nam dekan Prometnog fakulteta Marko Šoštarić.

Nastavlja se zabrinjavajući trend

"Taj se trend i dalje nastavlja i taj trend moramo mijenjati jer zagrebačke ulice ne mogu podnijeti tolike količine automobila. Koliko god mi proširivali ulice, one i dalje neće moći podnijeti tolike količine automobila, a da se ne stvaraju gužve", kaže. 

No, iako mnogi vjeruju da je Zagreb pred točkom pucanja kada je u pitanju promet, Šoštarić uvjerava da joj nismo ni blizu. Jer dokle god će ljudi koristiti automobile pokraj svih ostalih načina prijevoza, gužvi će biti u svako doba dana.

Gužve cijeli dan

"Gužve postoje i u karakterističnim terminima poput jutarnje i poslijepodnevne špice, ali se one često prelijevaju i na ostatak dana", potvrđuje Šoštarić i nudi objašnjenje zašto.

"Imamo naviku korištenja automobila za sve i svašta. Recimo, imamo pojavu da roditelji djecu moraju voziti u školu i ići po njih, iako su škole u Zagrebu dobro raspoređene i većinom djeca mogu ići pješice, barem u centru grada", dodaje.

Ukratko, Zagrepčani moraju prestati u tolikoj mjeri koristiti automobile, kaže dekan.

"Prije svega to se odnosi na pješačenje na kratke udaljenosti, a korištenje bicikla i javnog gradskog prijevoza na veće", komentira Šoštarić i daje primjer centra grada.

"U središtu Zagreb ima dobro riješen tramvajski promet. On bi se mogao unaprijediti na nekim dionicama, ali ljudi paralelno uz te dionice svejedno koriste automobile", kaže. "Gužve možemo smanjiti jedino ako se odlučimo ne koristiti automobil u svim situacijama."

Radovi po gradu - jesu li dovoljni?

Prema interaktivnoj karti Grada Zagreba, rekonstrukcije se provode na više velikih dionica. Već se neko vrijeme obavlja rekonstrukcija Sarajevske ceste i gradnja nove tramvajske pruge u Novom Zagrebu, u tijeku je i rekonstrukcija nadvožnjaka na Ljubljanskoj aveniji, a već se neko vrijeme radi i na optimizaciji semafora po gradu. Je li to dovoljno?

"Rekonstrukcije su nužne i neki nadvožnjaci i petlje moraju se održavati jer su stari već puno godina. Novi zahvati su jako pozitivni i mogu dati jako dobar efekt. Recimo, gradnja novog južnog ulaza u grad preko Sarajevske smanjit će gužve u okolnoj zoni, ali je još bitnija gradnja nove tramvajske pruge koja će se povezati s ostatkom Zagreba", kaže dekan.

Šoštarić je ukazao i na to koliko je važna željeznička pruga koja prolazi kroz Zagreb. Kada bi se povećao broj polazaka i smanjila kašnjenja, građani bi se u puno većoj mjeri mogli osloniti na vlakove u Zagrebu, a ne na vlastite automobile.

Mitski zagrebački metro

"Često pričamo o zagrebačkom metrou, ali u nekom funkcionalnom smislu Zagreb već ima metro sa željeznicom, samo ona nije podzemna kao u drugim europskim gradovima. Metro ne mora nužno biti ukopan u zemlju", smatra Šoštarić, vjerujući da su istok i zapad grada zapravo dobro povezani na ovaj način.

"Za Zagreb bi bilo dobro rješenje da se pruga podigne na razinu plus jedan u odnosu na tlo, kao što imamo na potezu od Glavnog kolodvora prema istoku grada. Kada bi se to napravilo i u ostatku Zagreba, željeznica više ne bi bila prepreka automobilima i pješacima kao što sada jest. Osim toga, trebalo bi dodati još nekoliko stajališta – poput kampusa Borongaj, gdje je velik broj studenata, na Savskom mostu i kod Cibone", kaže.

S ovim zahvatom dolazi i postavljanje novih autobusnih linija usklađenih s voznim redom željeznice, a u konačnici i uvođenje integrirane digitalne karte koja bi služila za vožnju po cijelom gradu.

"Postoje brojna rješenja koja mogu dati dobre efekte"

No, da bi promet u Zagrebu stvarno bio optimalan - za što i Šoštarić vjeruje da nije - potrebna je detaljna analiza i usvajanje Plana održive urbane mobilnosti (SUMP), što Zagreb trenutno nema.

"Ne kažem da mi sad možemo napraviti neke nove avenije, ali postoje brojna soft rješenja koja mogu dati dobre efekte i smanjiti korištenje automobila u gradu", kaže.

"Automobilom često obavljamo i svoje slobodne aktivnosti. Ne kažem da postoji alternativa kad ljudi idu kupiti perilicu ili hladnjak, ali ako idemo na aktivnost koja nam je u zoni pješačenja, onda mislim da nema potrebe koristiti automobil", zaključuje dekan Šoštarić.