SRBIJA se nalazi pred velikim izazovom - kako uravnotežiti želju za članstvom u Europskoj uniji s bliskim vezama s Rusijom, dok istovremeno ne priznaje neovisnost Kosova. U Bruxellesu raste zabrinutost zbog, kako smatraju, razvoja Srbije u neliberalnu državu.

U velikom intervjuu za njemački Cicero, srpski predsjednik Aleksandar Vučić branio je svoj politički smjer i odgovorio na optužbe.

Srbija je 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU, no pregovori su zastali nakon ruske invazije na Ukrajinu, djelomično zbog vašeg bliskog odnosa s Moskvom. Ne bi li vam život bio jednostavniji da prekinete te veze?

"To nije tako jednostavno. Imamo probleme u Srbiji s kojima se druge europske zemlje ne suočavaju. Na primjer, svake godine trošimo više plina iz Rusije, dok druge europske zemlje gotovo uopće ne ovise o ruskom plinu ili vrlo malo.

Imamo snažnu i rastuću industriju koja bez tog plina ne funkcionira i koja je važna i za Europu. Uostalom, 54.5 posto svih izvoza iz balkanskih zemalja u Europu dolazi iz Srbije."

Ovisnost o energentima je jedno, ali vaš odnos s Rusijom ide i dalje. Primjerice, prisustvovali ste vojnoj paradi u Moskvi dok Europljani strahuju od ruske agresije.

"Vjerujem da se prema svim stranama odnosimo vrlo pošteno. Pitajte ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tko je od balkanskih zemalja najviše pomogao Ukrajini financijskom i humanitarnom pomoći. Odgovor bi vas možda iznenadio.

Želimo postati članica Europske unije, ali morate razumjeti da postoje različiti razlozi zašto održavamo kontakte s Rusijom. Možda ste umorni od slušanja tih razloga, ali za nas su oni važni. Znate da imamo dosad neriješen problem u Prištini."

Priština je glavni grad Kosova, bivše srbijanske pokrajine koja je 2008. jednostrano proglasila neovisnost. Tu neovisnost priznaje više od 100 država, uključujući 22 od 27 članica EU, no Srbija je i dalje smatra svojom autonomnom pokrajinom.

"I znate tko nas podržava u vezi s našim teritorijalnim integritetom, a tko ne. To, naravno, cijelu priču čini kompliciranijom. S druge strane, vjerujem da smo se prema našim europskim partnerima ponašali vrlo pošteno, da smo jasno na europskom putu. Trenutno smo usklađeni s vanjskom politikom EU-a za više od 60 posto, i taj postotak kontinuirano raste."

To i dalje ne objašnjava zašto ste morali otići na vojnu paradu u Moskvu, koja služi i za zastrašivanje članica EU.

"Pogledajte to iz naše perspektive. Osim 1948. i 1949. godine, od kraja Drugog svjetskog rata svake smo godine bili prisutni na ruskoj vojnoj paradi. Zašto? Jer su Crvena armija i jugoslavenski partizani zajedno oslobodili Beograd i Srbiju. To nije samo dio ruske, već i naše tradicije i povijesti. I znate, iskreno govoreći, ovu raspravu doživljavam i kao jednostrani napad na nas.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Putina nisam sreo tri godine i tri mjeseca, prije početka rata u Ukrajini susretao sam ga najmanje tri puta godišnje. Mnogi europski državnici su ga posjetili ili s njim razgovarali telefonom. Ja nisam. Osuđujemo ruski napad na Ukrajinu i vjerujem da smo se zaista pošteno ponašali. Ali bila je moja dužnost biti na tom događaju. Međutim, iz poštovanja prema Ukrajini, nismo se pojavili na Crvenom trgu ni s vojnicima ni s vojnom tehnikom."

Iz perspektive EU-a, članica koja njeguje bliske odnose s Moskvom mogla bi predstavljati egzistencijalnu prijetnju Uniji u slučaju eskalacije sukoba.

"Tu misao želim odlučno odbaciti. Čak i ako me ne volite, morate priznati da sve te stvari koje su rečene o meni i o Srbiji nisu istinite. Od početka rata u Ukrajini, u europskom tisku se stalno tvrdilo da je Srbija autoritarni režim i da bi napala nekoga u regiji. Ništa od toga se nije dogodilo. Unatoč provokacijama režima u Prištini, uvijek smo bili sidro stabilnosti u regiji. To je naš doprinos europskoj sigurnosti.

Nikada nismo nikoga u Europi doveli u opasnost. Naprotiv: naša su skladišta puna streljiva, a proizvodimo i dodatno, posebno minobacačke granate. Proizvodimo više streljiva nego Francuska. Iako ne želim biti viđen kao netko tko stalno isporučuje streljivo ratnim stranama, u Europi je streljivo potrebno. Stoga sam našim prijateljima iz EU-a ponudio da sklope kupoprodajni ugovor s nama i uzmu sve što imamo."

I to streljivo bi se onda moglo koristiti u Ukrajini?

"Kupci s njim mogu raditi što žele. Nama je jednostavno potreban dugoročni ugovor kako bismo mogli planirati. Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna. Ali apsolutno smo spremni surađivati s europskim vojskama. Već sada intenzivno vojno surađujemo s našim europskim prijateljima, u Africi, Aziji i na drugim kontinentima, i spremni smo povećati našu prisutnost zajedno s europskim snagama."

Organizacija Freedom House Srbiju više ne smatra slobodnom demokracijom, već hibridnim režimom. Optužuju vas da ste ukinuli podjelu vlasti zbog prevelikog utjecaja na stranku, parlament i medije. Kako to komentirate?

"Potpuno sam drugačijeg mišljenja i pozivam Freedom House da dođe ovamo, sve pogleda i dođe do poštenog rezultata na licu mjesta. Znate, ja to već poznajem. Ako postoji netko tko je u svojoj zemlji stalno napadan na užasan način, onda sam to ja. Svaki dan me prikazuju kao neku vrstu Hitlera.

I onda se uvijek tvrdi da imamo autoritarni ili autokratski režim u Srbiji. Ali budimo iskreni: U kojem je autoritarnom režimu moguće da zgrade vladajuće stranke budu fizički napadnute 800 puta od preuzimanja dužnosti? 29 puta su naše stranačke zgrade potpuno uništene ili spaljene."

Srpska policija postupa protiv izgrednika, ali i protiv ljudi koji mjesecima prosvjeduju protiv vas. U Europskom parlamentu Srbija je kritizirana zbog brutalnih metoda i navodne upotrebe zvučnih topova.

"To se nikada nije dogodilo. To se jednostavno nije dogodilo. Reći ću vam jedno: Ako se pokaže da je korišteno akustično oružje, onda ja više nisam predsjednik. Ne lažem javnost. Ti kritičari u Europskom parlamentu u osnovi su samo prenosili poruku medija koji su protiv nas. Postoje mnogi različiti interesi, poslovni interesi. Vjerujem da svi znaju istinu, ali da postoje ti različiti interesi."

Nedavno ste izjavili da prosvjede protiv vas plaćaju strane vlade. Koje su to vlade?

"Neću reći koje su vlade platile prosvjednike. Imam dokaze, ali ih ne želim predočiti jer ne želim ugroziti odnose s tim zemljama. Znamo da je postojala masivna financijska podrška za te ljude iz inozemstva. Zanimljivo je da su se prosvjedi promijenili, posljednje velike demonstracije dolazile su od ultradesničarskih studentskih skupina, a ne od proeuropskih skupina. I od tada su se i financijeri povukli.

Sve to ne znači da nemamo i podijeljeno društvo u Srbiji. Da, imamo ga. No, ti prosvjedi nisu izraz toga, oni su izraz astroturfinga, odnosno politički motivirane i financirane PR kampanje koja pokušava stvoriti dojam spontanog pokreta građana. U budućnosti će se već saznati tko stoji iza toga. Trenutno imamo druge brige, prije svega energetske probleme, koji su za nas pitanje opstanka."

Još jedna sporna točka na putu prema EU je Kosovo. Ne želite priznati neovisnost, a Unija inzistira na normalizaciji odnosa. Kako planirate riješiti taj problem?

"Dopustite mi da prvo kažem jedno. Kada nas netko pita poštujemo li teritorijalni integritet Ukrajine, mi kažemo: ‘Da, apsolutno, vrlo smo lojalni teritorijalnom integritetu Ukrajine.’ Putovao sam u Odesu tijekom rata kako bih pokazao svoju solidarnost. Obrnuto, naš teritorijalni integritet se ne poštuje, a to nije u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Uvijek smo se ponašali odgovorno, uopće ne reagiram na gotovo svakodnevne provokacije s Kosova. Ne želim upasti u tu zamku i dopustiti da dođe do sukoba na Balkanu. To ne želim. Želim da me se ljudi sjećaju kao nekoga tko je Srbiju ponovno izgradio iz pepela, ekonomski i industrijski.

I iznad svega: Želim da me se sjećaju kao nekoga tko je uspio očuvati mir. Srbija je zemlja s najviše ratova u 20. stoljeću. Jednostavno to više ne želimo."