ČETIRI je sata ujutro. Zavijaju sirene, odjekuje pucnjava. Mladi od 13 i 14 godina, odjeveni u vojne uniforme i naoružani puškama, istrčavaju iz šatora. Jedni uzvraćaju vatru, drugi trče prema ranjenima - također školarcima. Povezuju im rane, stavljaju ih na nosila i pod paljbom ih pokušavaju odvesti na sigurno. Prizor je to s Instagram profila organizacije "Patrioti Bjelorusije", osnovane u prosincu 2020. nakon gušenja prosvjeda protiv lažiranih predsjedničkih izbora.

Pod izlikom "promicanja poštovanja prema državnim simbolima" i "očuvanja suverenosti", ova organizacija provodi militarističko natjecanje "Izazov", u kojem učenici devetih i desetih razreda diljem zemlje proživljavaju atmosferu nalik ratnoj. No ovo je samo jedan od primjera sustavne militarizacije djece kojom režim Aleksandra Lukašenka, kako tvrde analitičari, priprema mlade za mogući rat na strani Rusije, piše DW.

Strategija preživljavanja Lukašenkovog režima

Prema zajedničkoj studiji BelPol-a, udruženja bivših sigurnosnih dužnosnika, i Narodne protukrizne uprave (NAU), organizacija koje su osnovali Lukašenkovi kritičari u egzilu, militarizacija djece predstavlja "strategiju preživljavanja režima". Čelnik NAU-a Pavel Latuška tvrdi da je nakon prosvjeda 2020. godine u zemlji započeo "sustavni rad na odgoju nove generacije lojalnih građana".

Objašnjava kako se Lukašenkove sigurnosne snage suočavaju s manjkom osoblja jer mladi ne žele raditi u represivnim državnim organima, zbog čega je režim odlučio "planski odgajati buduće pripadnike sigurnosnih snaga".

Kao dodatni razlog od 2022. godine navodi se i priprema Bjelorusije za mogući ulazak u otvoreni rat na strani Rusije, a ključan dio te pripreme je militarizacija maloljetnika, što je i utvrđeno državnim "Programom domoljubnog odgoja stanovništva za razdoblje 2022. – 2025."

Tisuće školaraca sudjeluju u ratnim igrama

Autori studije navode da se više od polovice školskih aktivnosti danas bavi temama rata, smrti i samopožrtvovanja. Učenici redovito posjećuju vojne baze i sigurnosne službe, gdje im se prezentiraju oružje i specijalna oprema.

"Želim se okušati kao vojnik", "Želim testirati svoju izdržljivost", "Želim probati nešto novo", govore tinejdžeri u reportaži televizijskog kanala bjeloruskog Ministarstva obrane o motivaciji za sudjelovanje u natjecanju "Izazov".

Više od 35.000 učenika svake godine sudjeluje u takvim "ratnim igrama". Već devetogodišnjaci i desetogodišnjaci preuzimaju uloge "pionira" i "bolničara", dok djeca od 11 do 14 godina uče pucati.

U naprednijoj fazi, na igrama poput "Orlića" i "Izazova", tinejdžeri sudjeluju čak i u vježbama u kojima tenk prelazi preko ljudi u rovovima. Cilj je, kako za DW objašnjava Matvej Kuprejčik iz organizacije BelPol, naučiti ih da se ne boje pucnjave, eksplozija i krvi.

U televizijskim izvještajima djeca iskazuju oduševljenje. "U oklopnom transporteru bilo je više adrenalina, bilo je brže. Ali u tenku je bilo mnogo uzbudljivije. Kakav oklop! Kakav moćan tenk! Želim se školovati na vojnoj akademiji za vozača tenka. To je moja velika želja", kaže jedan dječak.

"Natjecanje 'Izazov' me mentalno ojačalo. Postoje propisi i naredbe, što znači da ih treba poštovati, htio to ili ne. Na turniru se može puno naučiti", dodaje druga sudionica.

Oživljavanje sovjetskih praksi

Ratne igre nisu novost u Bjelorusiji; bile su raširene još u sovjetsko doba. Iz prošlosti se vratila i praksa vojnih instruktora koji u školama podučavaju osnove vojne obuke, a ta su radna mjesta ponovno uvedena u svim obrazovnim ustanovama. Većinom je riječ o bivšim pripadnicima sigurnosnih snaga. "Militarizaciju dodatno pojačava intenzivna ideološka indoktrinacija.

Udžbenici se redovito prepravljaju kako bi odgovarali političkoj agendi vlasti. Ravnatelji i obrazovne institucije prisiljeni su redovito podnositi izvješća državnom odvjetništvu", stoji u izvješću.

Do sada je u 220 bjeloruskih škola uvedena vojno-domoljubna nastava koju pohađa oko 4.000 učenika, dok je još 1.800 mladih upisano u devet kadetskih škola. Neke ustanove nude i tečajeve za pilote dronova, gdje djeca od 12 do 17 godina uče upravljati FPV-dronovima za uništavanje neprijateljske opreme.

Za vrijeme školskih praznika organiziraju se militaristički kampovi, koji su u školskoj godini 2023./24. imali više od 57.000 sudionika. Sredstva za "vojno-domoljubni odgoj" dolaze iz državnog proračuna, zaklada te donacija, a dio financiranja preuzeo je i predsjednički sportski klub kojim upravlja Dmitrij Lukašenko, sin bjeloruskog vladara.

"Masovna militarizacija potkopava obrazovni sustav"

Prema Matveju Kuprejčiku, država svoj cilj postiže i time što polaznicima vojno-domoljubnih tečajeva i članovima militarističkih klubova daje prednost pri upisu na fakultete. Obitelji čija djeca postižu dobre rezultate u vojnoj obuci dobivaju i novčane poticaje.

"Masovna militarizacija potkopava obrazovni sustav i uništava vrijednosti humanizma i kritičkog mišljenja. Djeca odrastaju s iskrivljenim pogledom na svijet, u kojem su nasilje i pokoravanje norma te u kojem se kult ličnosti razvija i učvršćuje", upozorava Pavel Latuško.

Autori studije zaključuju da se ovakvim postupanjem u Bjelorusiji krše međunarodni propisi o zaštiti prava djece, uključujući slobodu mišljenja i zaštitu od iskorištavanja, propagande i sudjelovanja u oružanim sukobima. Zbog toga BelPol i NAU namjeravaju nastaviti informirati međunarodnu zajednicu o zlouporabi djece u ideološke i vojne svrhe Lukašenkovog režima.