DESET godina nakon što je Mađarska postavila žilet-žicu i ogradu uz hrvatsku granicu, stanovnici pograničnih krajeva gotovo da je više ne primjećuju.

No divlje životinje i dalje osjećaju njezine posljedice, a svakodnevni život uz granicu promijenio se u skladu s globalnim trendom ograđivanja država iz straha od migracija i terorizma.

Prema izvješću sastavljenom 2022. za Europski parlament, mađarska žilet-žica i ograda uz Hrvatsku postavljene su uz mostove, prijelaze i kopnene dijelove granice, ukupne duljine 131 kilometar. Kao razlog naveli su migrantsku krizu i borbu protiv terorizma.

Utjecaj na životinje

Profesor Krešimir Krapinec s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu podsjeća da su u prvim godinama nakon postavljanja žice, posebno na području Repaša u Koprivničko-križevačkoj županiji, mnoge životinje stradavale pokušavajući se provući kroz ogradu.

"Danas su takve slike rijetke jer su se životinje prilagodile, ali je ograda prekinula prirodne migracije", kaže Krapinec. Dodaje da su se jeleni koji su se ranije selili iz Mađarske u Hrvatsku sada trajno nastanili u sjevernoj Hrvatskoj, što je dovelo do porasta njihove populacije.

Kod Ferdinandovca uz Dravu granica je ostala neograđena, pa životinje ondje prelaze rijeku pri niskom vodostaju. Na tim su mjestima, kaže, nastali novi migracijski koridori.

"Ljudi su se navikli, ali granica i dalje dijeli"

Stanovnik Gole Dado Cvetko kaže da se s godinama broj jelena u Koprivničko-križevačkoj županiji povećao, ali i broj krivolovaca.
"Kad se zaželim jelenje rike, stanem pred ogradu i gledam velika krda s mađarske strane", kaže.

Načelnik Općine Gola Stjepan Milinković ističe da mještani danas ogradu više ni ne primjećuju. "Kad su je postavili, o tome se govorilo svaki dan. Danas uz nju prolazimo kao uz prirodnu prepreku."

Dodaje da su Mađari na jednom mjestu uklonili dio ograde kako bi skratili put do hrvatskih trgovina. "Zbog visokog PDV-a kod njih, dolaze k nama po špeceraj i gorivo, koje je jeftinije", kaže Milinković.

Granica otvorena za svakodnevni život

U Osječko-baranjskoj županiji, prema riječima načelnika Petlovca Milana Kneževića, Mađari svakodnevno dolaze u hrvatske trgovine, najčešće biciklima, dok Hrvati u Mađarsku odlaze po jeftinije piće.

Barijera, koja se proteže od Miholjca do Luča, sada ima otvorena "vrata" za lokalno stanovništvo, posebno otkako je Hrvatska ušla u Schengen. Ipak, kaže Knežević, Mađarska zasad ne planira potpuno uklanjanje ograde. "Obrasla je korovom i bilo bi je teže skinuti nego postaviti", dodaje.

Ograde diljem Europe postale pravilo

Nakon Mađarske, sličnu je ogradu 2015. postavila i Slovenija, koja je do 2020. izgradila 199 kilometara barijere.

Ograđivanje granica posljednjih je godina globalni trend. Prema podacima iz 2022., u svijetu je 74 graničnih zidova, dok ih je 1989. bilo samo šest. U Europskoj uniji fizičke barijere postavilo je 12 država, a njihov se broj nakon ruske invazije na Ukrajinu dodatno povećao.

Latvija, Estonija i Litva izgradile su više od tisuću kilometara ograde prema Bjelorusiji i Rusiji, ističući da su time željele spriječiti ilegalne migracije i potencijalne vojne prijetnje.