SAMO nekoliko dana nakon prve televizijske debate uoči švedskih izbora, Anna-Karin Hatt, čelnica liberalne Stranke centra, objavila je svoju ostavku. Kao razlog navela je nepodnošljivu količinu prijetnji i uznemiravanja zbog kojih se više ne osjeća sigurno, što predstavlja poražavajući udarac za demokraciju u jednoj od najotvorenijih država svijeta, piše The Guardian.

Iako u svom oproštajnom govoru nije ulazila u detalje, Hatt je spomenula izravne fizičke prijetnje koje nisu dolazile samo od "trolova iza ekrana, već su joj prišle mnogo bliže od toga". Priznala je kako je na javnim mjestima prisiljena stalno se osvrtati te da se više ne osjeća sigurno ni u vlastitom domu. Hatt je vodila Stranku centra samo pet mjeseci prije nego što se zbog sigurnosti svoje obitelji odlučila povući s pozicije.

"Osjećala sam se kao da panično plivam među morskim psima"

Ova šokantna ostavka dogodila se samo tri godine nakon što je njezina popularna prethodnica Annie Lööf napustila čelno mjesto stranke iz identičnog razloga: ekstremistička mržnja, neonacističke prijetnje, internetski trolovi i uhode.

Lööf je 2022. trebala održati govor na političkom festivalu na Gotlandu, no neposredno prije toga, muškarac koji je kasnije osuđen za ubojstvo i terorizam na smrt je izbo drugog govornika, a istraga je otkrila da mu je glavna meta bila upravo Lööf.

U intervjuima nakon ostavke, Lööf je izjavila da je osjetila veliko olakšanje što je iz politike izašla neozlijeđena, opisujući svoje iskustvo kao "panično plivanje među morskim psima", a ne kao politički život u zdravoj demokraciji.

"Počeo me pratiti već 2013. godine"

Nakon ostavke svoje nasljednice, Lööf je detaljno opisala s čime se suočavala: "Prijetnje smrću, prazne čahure metaka u mom poštanskom sandučiću, nacisti ispred mog doma, kampanje mržnje na društvenim mrežama, prijetnje mojoj obitelji.

Sjedila sam licem u lice s čovjekom koji me planirao ubiti zbog mojih vrijednosti. Čovjekom koji je osuđen za ubojstvo i terorističke zločine zbog pripreme ubojstva. Čovjekom koji me počeo pratiti već 2013. godine. To su strašne i loše strane javne funkcije", izjavila je.

Političarke napuštaju javnu scenu zbog neobuzdane skupine mrzitelja, internetskih trolova i krajnje desnih ekstremista, piše Guardian, i to u jednoj od najjačih svjetskih demokracija. Unatoč ozbiljnosti prijetnji, reakcija konzervativne švedske vlade bila je iznenađujuće blaga.

Zovu je "Šerijatska Annie"

Premijer Ulf Kristersson nonšalantno je poručio da je Hatt trebala imati "deblju kožu", a njegov stav ponovili su i brojni desničarski komentatori, sugerirajući da jednostavno nije bila dorasla zadatku.

Velik dio mržnje prema Stranci centra dolazi od krajnje desnih nacionalista zbog njihovih liberalnih stavova o imigraciji. Prošlogodišnja istraga švedske TV4 otkrila je da su vladajući partneri, krajnje desni Švedski demokrati, upravljali mrežom "farmi trolova" kako bi sustavno uznemiravali političke protivnike i širili dezinformacije.

Njihova TV mreža Riks redovito demonizira Stranku centra, a Annie Lööf su zbog njezine obrane imigracije nazivali "Šerijatska Annie" sa "sociopatskim očima". Iako je Švedska poznata po stabilnosti, ima povijest brutalnog političkog nasilja, od ubojstva premijera Olofa Palmea 1986. do ubojstva ministrice vanjskih poslova Anne Lindh 2003. godine.

U politici su žene češće na meti zlostavljanja

No, ciljano zlostavljanje političarki globalni je problem. Izvješće iz 2016. pokazalo je da je psihološko nasilje iskusilo četiri od pet parlamentarki u 39 zemalja, dok je njih 44% primilo prijetnje smrću, silovanjem ili otmicom.

Prema izvješću NATO StratComa, ministrice u Finskoj primaju deset puta više uvredljivih poruka od svojih muških kolega, a bivša premijerka Sanna Marin bila je meta više internetskog zlostavljanja nego ijedan drugi finski političar.

Slični obrasci vidljivi su i u SAD-u, od pokušaja ubojstva Gabrielle Giffords do napada na dom Nancy Pelosi, kao i diljem Europe, gdje je, prema izvješću iz 2024., sedam od deset političarki doživjelo zlostavljanje.