OSNIVA se Udruga investitora u hrvatski turizam, a motiv je reakcija na najavljeno ograničavanje etažiranja u turističkim zonama unutar izmjena Zakona o prostornom uređenju, priopćili su osnivači. Udrugu, kao se navodi, osnivaju domaći i međunarodni ulagači u hotelijerstvo, resorte, golf terene i marine. Projekti investitora koji osnivaju udrugu procjenjuju se na 4,8 milijardi eura kumulativne vrijednosti, kaže se u priopćenju.

Njima je sporno ograničavanje mogućnosti etažiranja u turističkim zonama na 30:70 posto, kako se predlaže u izmjenama Zakona o prostornom uređenju, pri čemu bi se manji dio odnosio na dijelove koji se mogu etažirati.

Promjene za etažiranje

Prema prijedlogu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, etažiranje će biti moguće u zonama izgrađenima najmanje na razinu pet zvjezdica, gdje je najmanje 70 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, dok do 30 posto može biti u drugim smještajnim jedinicama. Etažiranje će se moći provesti tek nakon izdavanja uporabne dozvole za cijelu zonu, a sve etažirane jedinice moraju ostati u funkciji turizma.

Cilj je spriječiti da se turistička djelatnost koristi kao paravan za nekretninski biznis, od kojeg nema koristi ni zajednica, ni gospodarstvo, ni turizam, rekao je nedavno potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Investitori smatraju da je riječ o neodrživom modelu. Ističu da bi usvajanje zakona u takvom obliku Hrvatsku učinilo jednom od najnepovoljnijih zemalja za ulaganja u luksuzni turizam, osobito u usporedbi s drugim mediteranskim destinacijama gdje je etažiranje turističkih kompleksa, kako kažu, dopušteno i zakonski se potiče.

Dodatni problem vide u pravnoj koliziji, navodeći da se etažiranje primarno uređuje Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dok bi ograničenja unutar Zakona o prostornom uređenju otvorila prostor pravnoj nesigurnosti.

Investitori upozoravaju da bi takva regulacija mogla dovesti do odustajanja od vrijednih projekata, usporavanja razvoja luksuznog turizma i gubitka više tisuća radnih mjesta, kao i štete za investitore i državu. Procjenjuju, naime, da bi državni proračun na ime poreza, komunalnih doprinosa godišnje mogao gubiti 300 milijuna eura.

Prijedlog udruge

Udruga investitora predlaže model omjera 50:50, u kojem se rezidencijalne jedinice određuju prema bruto površini, a ne prema broju kreveta. Predlažu i omogućavanje etažiranja u objektima visoke kategorije odnosno 4 i 5 zvjezdica. Time se, kako kažu, štiti kvaliteta ponude, ali i omogućuje razvoj u destinacijama koje zbog troškova, radne snage i kratke sezone ne mogu nositi isključivo projekte najviše kategorije.

Investitori prihvaćaju uvjet centraliziranog upravljačkog sustava putem licenciranog operatera. Predlažu i racionalnije uređenje golf zona, preciznije definiranje obalnog pojasa te mogućnost korištenja suvremenih decentraliziranih sustava odvodnje u ranim fazama projekata, gdje klasična infrastruktura nije izvediva.

Naglašavaju da bi se svi projekti koji su već u razvoju s izdanim dozvolama, usvojenim urbanističkim planovima uređenja i započetim radovima na infrastrukturi, trebali moći dovršiti prema propisima koji su vrijedili u trenutku kada su započeti. Udruga pritom traži i petogodišnji rok prilagodbe.

Investitori koji osnivaju udrugu provode projekte Medine Resort u Rogoznici, Katarina Monumenti u Puli, Kalebova luka resort u Rogoznici, Šipkova bay na Šolti, Uvala Smrka na Braču, Terra Istriana Iz Umaga, Loreta Beach Resort iz Primoštena, Marina Resort iz Cavtata, Cesarica na Karlobagu, Uvala Livka na Šolti, Zelena Punta na Ugljanu, Dubrovačke Tri Sestrice, poluotok Rakotina na Šolti, Pologrina u općini Dubrovačko primorje, Hotel i rezidencija Luxor u Planikovcu, TZ Stari Trogir, projekt Orišac u Splitum a tu su i aktivni projekti tvrtke Dalmatie grupe i Triumphus hoteli.