DOK SE PACIJENTI u Hrvatskoj na neke preglede naručuju čak i za 2027. godinu, jedan umirovljeni liječnik tvrdi da je problem dugih lista čekanja zapravo lako rješiv.

Riječ je o riječkom urologu, prim. dr. Maksimu Valenčiću, koji je ispričao kako je ukinuo liste čekanja dok je bio na čelu Klinike za urologiju u riječkom KBC-u, piše N1info.hr.

Valenčić, koji je od 1990. do 1992. bio ravnatelj KBC-a Rijeka, a kasnije, od 2010. do 2013., i predstojnik Klinike za urologiju, uspio je organizirati rad tako da na dijagnostičke preglede poput magnetske rezonancije (MR) i kompjutorizirane tomografije (CT) nije bilo čekanja - za razliku od današnje situacije u hrvatskim bolnicama gdje se na iste pretrage čeka mjesecima, pa i duže od godinu dana.

"Ponašao sam se poput njemačkog šefa"

Svoje rješenje temelji na iskustvu iz Njemačke, gdje je u Hannoveru radio sedam godina prije povratka u Hrvatsku.

"Ja sam taj problem riješio vrlo jednostavno. Ponašao sam se poput njemačkog šefa. Kod njih je ključno biti odgovoran, a ja sam osjećao odgovornost", kazao je Valenčić.

Po povratku u Rijeku, zgrozila ga je činjenica da u bolnicama ne postoji sistematizacija radnih mjesta. "Ne postoji ni danas. Ljude se prima 'od oka' po nekom filingu ili voluntaristički.

U njemačkim klinikama imate formaciju, doslovno kao na brodu s predstojnikom kao kapetanom i tri ili četiri 'oficira' rangirana tako da se zna tko je što u hijerarhiji. I na njih četvoricu-petoricu imate dvostruki broj odjelnih doktora. To je uhodani princip", pojašnjava.

"Ključna je odgovornost"

Nakon što je imenovan ravnateljem riječke bolnice, Valenčić kaže da mu je trebalo godinu dana da izračuna kako u sustavu ima 21 liječnika viška, a 54 manjka, pa je odlučio zaposliti 33 nova liječnika. No, osim dobre organizacije, naglašava, ključan je sustav odgovornosti.

"Kao šef Urologije preuzimao sam odgovornost za sve. Smanjio sam broj biopsija prostate s dotadašnjih 500 na samo stotinu godišnje. Zabranio sam da liječnik iz ambulante direktno šalje pacijente na biopsiju", priča Valenčić.

Umjesto toga, uveo je konzilije na kojima se raspravljalo o svakom pacijentu, a on je kao predstojnik donosio konačnu odluku. "Na kraju smo operirali isti broj ljudi u godinu dana, ali s pet puta manje obavljenih biopsija", ističe.

"Više od 50 posto pretraga je nepotrebno"

Glavni uzrok dugih lista čekanja, tvrdi Valenčić, leži u nepotrebnim pretragama na koje se pacijente šalje po inerciji. "Više od 50 posto pretraga CT-a i MR-a u cjelokupnom zdravstvu su nepotrebne. Neki liječnici šalju pacijente na te pretrage samo zato da ih se riješe jer im se ne da razgovarati s njima", smatra on.

Nakon što je na svojoj klinici uveo pravilo da se za svakog pacijenta pojedinačno procjenjuje je li pretraga zaista nužna, liste čekanja su nestale.

"Kao šef Klinike preuzimao sam odgovornost i donosio odluke tko mora ići na određenu pretragu u roku od 15 dana, tko može čekati, a tko uopće ne treba ići. Ispostavilo se da ih 50 posto uopće nije trebalo ići na te pretrage."

U tom kontekstu, ispričao je i anegdotu o mladom specijalizantu, danas uglednom liječniku. "Na jednom jutarnjem sastanku 'pukao' sam i rekao da ću mu kupiti tenisku znojnicu za čelo na koju ću dati uštrikati 'CT' da je nosi na sastancima. Jer o kojem god pacijentu se raspravljalo, on bi predložio da mu napravimo CT."

"Piše hitno, a termin za šest mjeseci"

Valenčić ističe apsurdnu situaciju u kojoj pacijenti s uputnicom na kojoj piše "hitno" na pregled čekaju mjesecima. "To je birokratski postupak bez ikakvog razmišljanja. A dovoljno je da doktor koji upućuje pacijenta na hitan pregled nazove kolegu radiologa i objasni mu u čemu je stvar. Ovaj onda može obaviti pretragu čak istoga dana", kaže.

Dok je vodio kliniku, jednom tjedno je na konzilij pozivao i radiologa s kojim bi se dogovarao raspored pacijenata, što, kako kaže, nije bio problem jer su radiolozi imali dovoljno slobodnog vremena.

"Šefovi klinika ne odgovaraju ni za što"

Odgovornost za duge liste čekanja, prema njegovom mišljenju, leži na šefovima klinika koji bi trebali organizirati posao. "Oni već 50 godina ne odgovaraju ni za što iako u Pravilniku o klinikama stoji da je predstojnik klinike osoba odgovorna za cjelokupni posao. A kad dođe stani-pani, njih nitko ne dira", tvrdi Valenčić.

Dodaje kako zbog izostanka odgovornosti trpi i edukacija mlađih liječnika, koji se "šlepaju" uz starije i često zbog toga odlaze u inozemstvo, gdje zaista rade posao koji trebaju, dok kod nas "specijalizanti u bolnicama doslovno smetaju".

"Jedino mi je Beroš odgovorio, ali se nikad nije javio"

Valenčić kaže da je svoje iskustvo i znanje nudio gotovo svim dosadašnjim ministrima zdravstva, no bezuspješno.

"Jedino mi je Beroš odgovorio da će se javiti kad bude imao vremena, ali nije se nikad javio. Čujte, to su ljudi koji sve znaju. Ne treba njima netko tko će im nešto tumačiti", ironično je dometnuo.

Valenčić ne vidi rješenje problema dugih lista čekanja uz postojeću organizaciju rada u bolnicama. "Sve je, ponavljam, u sustavu odgovornosti. Kada bi se uspostavio takav sustav, oni koji se ne osjećaju sigurnima da rukovode i odgovaraju za eventualne greške ne bi se ni usudili biti na tim mjestima", zaključio je.