KOMEMORATIVNIM skupom u dvorištu vukovarske bolnice, na koju je tijekom tromjesečne opsade Vukovara dnevno padalo čak 70-ak topničkih projektila, počelo je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 34. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.

Komemorativnom programu "Vukovar, mjesto posebnog domovinskog pijeteta" u dvorištu bolnice nazočan je velik broj stanovnika Vukovara i domoljuba pristiglih iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, među kojima su premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, članovi Vlade i saborski zastupnici, izaslanici predsjednika Republike Orsat Miljenić i Marijan Mareković, vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček, vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić, predstavnici diplomatskog zbora i političkih stranaka te braniteljskih i stradalničkih udruga.

Galerija

U komemorativnom programu sudjeluje Klapa "Sveti Juraj" Hrvatske ratne mornarice i glumac Darko Milas, a program je započeo minutom šutnje za sve poginule, ubijene i nestale vukovarske branitelje i civile.

Nakon završetka komemorativnog programa, sudionici obilježavanja žrtve Vukovara, predvođeni hrvatskim braniteljima i braniteljicama Vukovara s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja, uputit će se u Koloni sjećanja gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

Kolonu sjećanja predvode braniteljice

Ove godine Kolonu sjećanja predvode braniteljice Vukovara. Na Memorijalnom groblju oni će na grobove poginulih branitelja i civila polagati ruže, a državna i druga izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće podno spomen-obilježja.

Molitvu će izmoliti đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, dok će misu zadušnicu za stradale u velikosrpskoj agresiji na Vukovar predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić.

Kao datum početka bitke za Vukovar obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada je počeo opći tenkovsko-pješački napad na grad. Nakon 87 dana herojskog otpora, obrana grada slomljena je 18. studenoga, kada su u gotovo potpuno razoreni grad ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi počinivši brojne zločine.

Nakon brutalnog zauzimanja grada i okupacije, iz Vukovara su srpski agresori protjerali oko 22.000 stanovnika, dok je u srbijanske zarobljeničke logore odvedeno oko 7000 hrvatskih branitelja i civila.

Po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, u agresiji na Vukovar poginulo je i ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila. Od 1740 nestalih i smrtno stradalih osoba, čije je mjesto ukopa još uvijek nepoznato, 328 osoba je iz Vukovara i 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije.