PROTEKLIH nekoliko dana bilo je iznimno burno na diplomatskoj sceni. Sve je započelo viješću da je Trumpova administracija u tajnosti, konzultirajući se s Rusijom, pripremila mirovni plan za Ukrajinu, što je izazvalo zaprepaštenje u Europi.

Stvari su se brzo odvijale, pa je već prošlog vikenda u Ženevi održan sastanak na kojem su SAD i Ukrajina, u prisustvu europskih predstavnika, izmijenile prvotni prijedlog.

Prvotni plan u 28 točaka mnogi su ocijenili "kao da je pisan u Moskvi", no Donald Trump je brzo poručio da to "nije njegova konačna ponuda". Uslijedili su pregovori američke i ukrajinske strane u Ženevi, na kojima su sudjelovali i europski predstavnici, te je izrađen dorađeni mirovni plan koji je uvažio i neke od zahtjeva Kijeva.

Europa je, međutim, odgovorila vlastitim protuprijedlogom, koji revidira Trumpov plan, posebno u spornoj točki 3 koja predviđa da se "očekuje da Rusija neće napadati susjedne države, a NATO se neće dalje širiti", kao i po pitanju teritorijalnih ustupaka Ukrajine.

"Na koncu će se i Europa suglasiti"

S obzirom na golema ulaganja Europe u Ukrajinu, postavlja se pitanje je li ovim planom gurnuta u ulogu promatrača. Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da će plan biti modificiran, ali ne značajno.

"Očito je da će plan biti modificiran, ali ne možemo znati u kojoj mjeri. Mislim da će se na koncu i Europa suglasiti s tim teritorijalnim koncesijama, ali će inzistirati na sigurnosnim jamstvima za ostatak Ukrajine i vrlo vjerojatno na drugačijoj raspodjeli udjela i dobiti što se tiče predloženih fondova za obnovu Ukrajine", kaže Kovačević u razgovoru za N1 televiziju.

"Trump i Putin slažu se više nego EU i Trump"

Kovačević dodaje kako Europska unija inzistira na zajedničkoj izradi sporazuma koji bi bio predložen Rusiji. "No pritom EU zanemaruje da su Trump i Vladimir Putin suglasni u većoj mjeri nego što su suglasni Trump i EU.

Njih dvojica su suglasni u tome da SAD neće biti izravno uključen u rat i drugo, da je Ukrajina problem koji treba riješiti. EU pak inzistira na tome da je Rusija problem i da u rješavanju tog problema Amerika mora biti izravno uključena, dakle vojno. No ponavljam, najjednostavnije rečeno, da se Putin i Trump slažu više nego što se EU slaže s Trumpom", ističe Kovačević.

Prema njegovim riječima, EU želi zadržati privid da se i nju nešto pitalo. "No dok je EU inzistirala da se Rusiji nametne sporazum s kojim nije bila unaprijed suglasna, tako su sada Trump i Putin zajedno postigli nacrt sporazuma a da EU nisu pitali", pojašnjava.

Je li Kijev spreman na ustupke?

Kovačević ističe da je Putin već dao načelnu suglasnost na sporazum. "To je razumljivo jer su, da tako kažem, teritorijalna osvajanja Rusije time ozakonjena.

No implicitno je i Rusija pristala na neke ustupke, premda se o tome ne govori", tvrdi on. Objašnjava da Rusija mora promijeniti Ustav kako bi se sporazum primijenio te da pristaje da SAD koristi zamrznuta ruska sredstva kao svoj ulog u fondu za obnovu Ukrajine.

Na kraju, ostaje pitanje može li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristati na teritorijalne ustupke bez riskiranja vlastite pozicije.

"Činjenica da je i njegov predsjednik za nacionalnu sigurnost sudjelovao u pripremi prijedloga sporazuma daje naslutiti kako je i ukrajinska vlast spremna na teritorijalne ustupke", zaključio je Kovačević, dodavši kako bi bilo dobro da plan zaživi što prije kako bi prestala neprijateljstva.