DONALD Trump jako želi mirovni sporazum u Ukrajini. Kijev želi mir još i više, samo ne pod svaku cijenu, piše BBC u analizi novog pokušaja postizanja primirja u Ukrajini. Kako se navodi u analizi, upravo zato je Ukrajina odbila kada je američka administracija počela gurati dogovor do Dana zahvalnosti, i to pod uvjetima koji su izgledali gotovo kao predaja.

Hitni pregovori u Ženevi

Ukrajina je poslala najviše dužnosnike na pregovore u Ženevu, a tijekom cijele nedjelje delegacije SAD-a i Ukrajine vozile su se naprijed-natrag između dviju glavnih lokacija u crnim limuzinama zatamnjenih stakala.

Pridružili su im se i savjetnici za nacionalnu sigurnost iz Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Jedini trenutak kada je analitičarka BBC-ja uspjela vidjeti Andrija Jermaka, koji je vodio ukrajinski pregovarački tim, bio je kada je izgledao potpuno bezizražajno. To i ne čudi: početni prijedlog bio je toliko naklonjen ruskim zahtjevima da je američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio morao demantirati da ga je pisao Kremlj.

Ali Donald Trump bio je jasan - Ukrajina mora brzo potpisati ili će se suočiti s neodređenim posljedicama. Zato je Kijev morao sudjelovati.

Rubio spominje "ogroman napredak", ali ništa konkretno

U nedjelju navečer Rubio je objavio da je postignut “ogroman napredak” te da su “ostale još samo dvije stvari”. Kada su ga novinari pitali koje, odbio je precizirati, nazivajući situaciju “delikatnom”.

No zajednička izjava Ukrajine i SAD-a sada kaže da je u igri “novi dogovor”, nazvan “ažurirani i revidirani okvirni dokument”.

Taj dokument još nije objavljen. Financial Times, prenosi BBC, citira ukrajinskog zamjenika ministra vanjskih poslova Sergija Kislicju, koji govori o novom planu od 19 točaka u kojem je “ostalo vrlo malo” iz izvornog nacrta.

Europske izmjene mijenjaju dokument u korist Ukrajine

Novi tekst vjerojatno uključuje barem dio amandmana koje su predložile europske države, a koje je objavio Reuters, a koji su znatno prihvatljiviji Kijevu. U toj verziji više nema automatskog veta na buduće ukrajinsko članstvo u NATO-u – kao ni ograničenja brojnog stanja ukrajinskih oružanih snaga.

Navodi se da zapadne snage neće biti trajno raspoređene u Ukrajini, ali to nije potpuna zabrana.

Nema predaje teritorija, nema amnestije za ratne zločine

Na osjetljivom pitanju teritorija - zemlje koju ukrajinski vojnici brane i za koju ginu već 11 godina - ne bi bilo poklanjanja ostatka Donbasa Rusiji, a Ukrajina bi pokušala vratiti okupirana područja isključivo diplomatskim putem. To je nešto što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već ranije prihvatio.

U potpunosti je izbačena i opća amnestija za ratne zločine. No najvažnije od svega - u dokumentu se spominju sigurnosna jamstva.

Starmer i drugi dužnosnici traže zaštitu Ukrajinu u stilu članka 5. NATO-a

Nekoliko dužnosnika, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, govorilo je o tome da bi Ukrajina trebala dobiti zaštitu nalik članku 5., što znači da bi SAD bile obvezne doći joj u obranu ako Rusija ponovno napadne.

To je ključno pitanje o kojem Ukrajina kaže da ne može pregovarati. Nije jasno koliko je europskih prijedloga ušlo u najnoviju verziju, ali njemački kancelar Friedrich Merz naziva dogovor “značajno izmijenjenim” - i to “u pozitivnom smislu”.

Kako se plan promijenio preko noći?

BBC piše da je teško sa sigurnošću reći kako je dokument od Kremlju naklonjenog plana postao nešto sasvim drugo, pogotovo s ljudima poput Stevea Witkoffa u sobi.

Izvorni, Kremlju naklonjen tekst temelji se na Witkoffovu susretu s ruskim predsjednikom Putinom ovog proljeća, kada se vratio citirajući ruske kontroverzne narative gotovo doslovno. Ovaj novi prijedlog, prema procjeni BBC-ja, izgleda kao nešto što bi Ukrajina mogla potpisati - jednog dana.

Trump mijenja ton

Zbog toga je Trump prešao s napadanja ukrajinskih dužnosnika - zbog navodnog “potpunog izostanka zahvalnosti” - na tvrdnje da bi “nešto dobro” moglo doći iz nove runde pregovora. Ali koliko dobro? Još uvijek nema naznaka da je Rusija spremna odustati od borbi ako ne bude prisiljena.

“Putin je trenutačno mnogo samouvjereniji u vojnom smislu”, kaže Tatjana Stanovaja iz Carnegie Russia Eurasia Center.

Ona navodi korupcijski skandal i političku krizu u Kijevu, probleme mobilizacije te ruske vojne dobitke na terenu - sve to blikuje Putinovo razmišljanje. U najboljem slučaju, kažu neki, Trumpova želja za brzim dogovorom dala je novi zamah potrazi za mirom - za kojim Ukrajinci, koji su pod konstantnim napadima, očajnički žude.

Krug se zatvara

Ali teško se oteti dojmu da su nas dani intenzivne diplomacije vratili tamo gdje smo bili, navodi BBC.

“Ruski stav glasi: ‘iznijeli smo svoje zahtjeve, pa hoćete li ih prihvatiti ili ne?’” kaže Stanovaja. “‘Ako da _ prestat ćemo s ratom. Ako ne - samo ćemo čekati dok ne budete spremni.’”