PROŠLOTJEDNI zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa Kijevu šokirao je europske prijestolnice: prihvatite iznenadni mirovni plan Washingtona ili riskirajte gubitak američkog oružja i obavještajnih podataka.

Iako je plan u međuvremenu izmijenjen uz doprinos Ukrajine i Europe kako bi bio manje proruski, a Trump je rekao da je "rok kada bude gotovo", prijetnja i dalje visi nad Kijevom. To postavlja ključna pitanja: može li Europa uskočiti i zamijeniti američku vojnu pomoć, i može li Ukrajina nastaviti borbu bez nje? Kratki odgovori su "ne" i "da", no situacija je znatno složenija, piše Politico.

Može li Europa zamijeniti SAD?

Ne, barem ne u bliskoj budućnosti i ne u mjeri koja je Ukrajini potrebna.

Christian Mölling, viši savjetnik u Europskom centru za politiku, smatra da Europa može podržati Ukrajinu bez SAD-a, ali samo "uz veći rizik". Sve što Washington prestane isporučivati moralo bi se "nadoknaditi gubicima ili promjenom načina na koji se Ukrajina bori". A čak i tada, dostizanje trenutne razine podrške "jedva je moguće".

Iako Europa opskrbljuje Ukrajinu streljivom, tenkovima i borbenim zrakoplovima, američko oružje ostaje ključno. Najveći problem predstavljaju sustavi protuzračne i proturaketne obrane. Sposobnost Ukrajine da zaustavi ruske balističke projektile uvelike ovisi o američkim sustavima Patriot i njihovim projektilima PAC-3, koje proizvode isključivo Sjedinjene Države.

"Volio bih reći da možemo bez Sjedinjenih Država… ali samo neko vrijeme", rekao je Mikola Bielieskov, istraživač na Ukrajinskom nacionalnom institutu za strateške studije. "Samo Sjedinjene Države mogu proizvoditi presretačke projektile PAC-3 MSE."

Američki State Department ovog je mjeseca odobrio prodaju presretača Patriot Ukrajini u vrijednosti od 105 milijuna dolara. Europa isporučuje francusko-talijanski sustav protuzračne obrane SAMP/T, sličnih mogućnosti kao Patriot, no s obzirom na to da Kremlj gotovo svakodnevno pokreće razorne napade na ukrajinske gradove, Ukrajini je potreban svaki sustav koji može dobiti.

Koliko su važni obavještajni podaci?

Mölling ističe kako se rano otkrivanje nadolazećih projektila oslanja na guste američke satelitske i senzorske mreže koje Europa jednostavno nema. Europski resursi mogli bi pomoći "s prazninama", ali "nikada neće biti tako dobri".

Trump je u ožujku već nakratko obustavio razmjenu obavještajnih podataka u pokušaju da prisili Kijev na pregovore. Bez američke pomoći, otkrivanje ruskih napada i priprema protuudara, poput ciljanja ruskih protuzračnih baterija i rafinerija, bili bi znatno teži.

"Bez pomoći SAD-a, naša sposobnost izvođenja dalekometnih udara na Rusiju bit će kritično smanjena. Bit će nam vrlo teško. Ali s ponosom mogu reći da smo svi prešli dug put i da nećemo izgubiti tu sposobnost", izjavio je u petak u Kijevu ukrajinski vojnik iz Snaga bespilotnih sustava s pozivnim znakom Linch.

Ako bi SAD prestao dijeliti obavještajne podatke, to bi "zapravo dovelo do više smrti Ukrajinaca", rekao je Maksym Skrypchenko, predsjednik Centra za transatlantski dijalog. Europa bi s vremenom mogla izgraditi više satelita i izviđačkih zrakoplova, no bile bi potrebne godine samo da se ispune vlastiti ciljevi, a kamoli da se pomogne Ukrajini.

Troši li Europa već više od SAD-a?

Iako Europa sada troši više od Sjedinjenih Država na pomoć Ukrajini, to ne znači da je preuzela vodeću ulogu. Podaci Kielskog instituta pokazuju da su od 2022. do 2024. Washington i Europa imali otprilike istu razinu mjesečnih vojnih izdvajanja za Kijev. Nakon što je Trump preuzeo dužnost, američka vojna pomoć pala je gotovo na nulu, dok su europske vlade u prvoj polovici godine povećale pomoć na gotovo 4 milijarde eura mjesečno.

Umjesto da donira oružje, SAD ga sada prodaje - i potiče saveznike da snose troškove putem Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PURL). Riječ je o svojevrsnoj "listi za kupovinu" dogovorenoj s NATO-om, prema kojoj europske vlade izravno uplaćuju novac američkim obrambenim tvrtkama za oružje koje Ukrajina ne može nabaviti drugdje.

"Amerikanci prodaju Ukrajini ono što je nemoguće zamijeniti", rekao je Skrypchenko. No, to Europi ne daje stvarnu kontrolu. Mölling upozorava da Washington obrambene sporazume više ne tretira kao pouzdane ugovore. Sjedinjene Države, tvrdi on, "sve se više ponašaju kao partner koji se osjeća slobodnim mijenjati uvjete kad god se promijeni njegovo političko raspoloženje", ostavljajući Europljane ranjivima.

Hoće li SAD zaista obustaviti prodaju oružja?

Skrypchenko tvrdi da se komercijalna logika protivi potpunoj obustavi; PURL sadrži 3,5 milijardi dolara u obećanjima, što je prevelik iznos da bi ga se američke obrambene tvrtke odrekle. "Mislim da SAD neće prestati prodavati nam oružje po europskoj cijeni", rekao je.

Međutim, Mölling upozorava da politička moć nadilazi komercijalne interese. "Američka vlada može zaustaviti izvoz jednom odlukom", rekao je, podsjećajući na ranije obustave isporuka od strane Trumpove administracije. Washington također može, ako želi, blokirati ili usporiti isporuke kako bi izvršio pritisak na Kijev ili Europu.

Takvo raspoloženje već vlada u Washingtonu. "Predsjednik Trump je zaustavio financiranje ovog rata, ali Sjedinjene Države i dalje šalju ili prodaju veliku količinu oružja NATO-u. To ne možemo činiti zauvijek", rekla je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt za Fox News.

Može li se Ukrajina nastaviti boriti sama?

Ukrajina bi mogla nastaviti borbu, no rat bi odmah ušao u znatno ranjiviju i nepredvidljiviju fazu. Rusija gubi tisuće vojnika tjedno u svojoj sporoj ofenzivi, a ukrajinska vojska nanosi joj teške gubitke zahvaljujući tehnologiji dronova i povećanoj količini topničkog streljiva.

Ukrajina danas ima jednu od najvećih obrambenih industrija u Europi. Proizvodi vlastite dronove, projektile, topničke sustave i streljivo. Predsjednik Volodimir Zelenski prošli je mjesec izjavio da zemlja sada proizvodi oko 60 posto onoga što joj je potrebno na bojišnici.

"U tri godine transformirali smo mali sektor u dinamičnu industriju koja je postala temelj naše obrambene sposobnosti", rekla je u ponedjeljak zamjenica ministra obrane Hanna Gvozdiar.

Iako proizvodi jeftine protudronove, Ukrajina još uvijek nema domaću sposobnost presretanja balističkih projektila. Preostalih 40 posto potreba ne dolazi isključivo iz SAD-a, ali američki udio dovoljno je velik da bi njegov gubitak ozbiljno narušio sposobnost Ukrajine da vodi rat.

Rizik bi bio znatni veći

"Podrška partnera ključna je za industriju kako bi održala zamah i proširila kapacitete", dodala je Gvozdiar. Mölling je također upozorio da bi gubitak američke podrške prisilio Kijev na improvizaciju koja bi koštala života. Ukrajina bi mogla nastaviti s operacijama, rekao je, ali samo prihvaćanjem "većeg rizika" i prilagodbom taktike koja nosi veću cijenu.

Ipak, ukrajinska otpornost nije upitna. Skrypchenko je istaknuo kako je Ukrajina ustrajala u borbi čak i tijekom ozbiljnih nestašica oružja i unatoč stalnim ruskim napadima. Zemlja "nije kapitulirala niti pala", rekao je, što je jasan znak da će ukrajinske snage nastaviti pružati otpor čak i ako se Trump povuče.