AFGANISTANCI kojima je obećano preseljenje u Njemačku uskoro će primiti obavijest "da više ne postoji politički interes za njihov prijem". Ovim je riječima glasnogovornica njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, Sonja Kock, potvrdila da 640 osoba koje u Pakistanu čekaju na odlazak ipak neće moći doći u Njemačku. Unatoč ranijim obećanjima o azilu zbog straha od progona talibanskog režima, nova vlada kancelara Friedricha Merza povlači te odluke, piše DW.

Promjena politike u Berlinu

Obećanje se povlači jer vlada u Berlinu, koju čine konzervativne stranke CDU i CSU te Socijaldemokrati, namjerava "što je više moguće" ukinuti programe preseljenja, što je i dogovoreno u koalicijskom sporazumu ranije ove godine. Prethodna vlada Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala obvezala se prihvatiti aktivistice za ženska prava, odvjetnike, novinare i druge ugrožene pojedince iz Afganistana.

Međutim, novi ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt odbacio je te obveze, koje datiraju iz razdoblja nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine, nazivajući ih "naslijeđenim pitanjima".

Odbijeni i suradnici njemačkih ministarstava

Odluka je po prvi put pogodila i program preseljenja za lokalno osoblje koje je radilo za njemačka ministarstva u Afganistanu. Prema humanitarnoj organizaciji "Kabul-Luftbrücke", ti su radnici i njihove obitelji prošli tjedan e-poštom obaviješteni o odbijanju.

Glasnogovornica organizacije, Eva Beyer, izjavila je da je oko 130 ljudi, kojima je njemačka vlada već dala obećanje, sada obaviješteno da ih Njemačka više neće primiti. E-mail je poslala njemačka agencija za razvojnu pomoć GIZ, a u ključnoj rečenici stoji: "Nakon daljnje detaljne provjere, odlučeno je da ne postoje osnove za odobravanje prijema u Njemačku prema članku 22. Zakona o boravku".

U poruci nije naveden konkretan razlog za ovakav preokret. Sonja Kock iz Ministarstva unutarnjih poslova potvrdila je da to znači da od preostalih 220 lokalnih djelatnika samo njih 90 sada može zatražiti prijem.

Trajna odgovornost

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) nije bio upoznat s ovim razvojem događaja kada ga je DW pitao o odbijanju lokalnog osoblja. "Pročitao sam izvještaj o tome, koji ne mogu u potpunosti procijeniti, ali sam zatražio od svog ureda da mi danas dostavi procjenu," rekao je.

Dobrindt je za DW ipak potvrdio: "Nije bilo promjene u mojoj odluci, koju sam već neko vrijeme jasno iznosio. Tamo gdje imamo pravno obvezujuća obećanja o prijemu, mi ćemo ih ispuniti. Smatramo da imamo trajnu odgovornost prema takozvanom lokalnom osoblju."

Naglasio je da je preduvjet za prijem prolazak sigurnosne provjere. Prema vladinim statistikama, Njemačka je od preuzimanja vlasti talibana 2021. do travnja 2025. prihvatila ukupno 4.000 lokalnih djelatnika i gotovo 15.000 članova njihovih obitelji.

Utrka s vremenom

Situacija je kritična jer pakistanske vlasti prijete da će Afganistance koji borave u pansionima koje plaća Njemačka predati talibanskom režimu krajem godine. Iako je nekoliko stotina ljudi preseljeno otkako je sadašnja vlada preuzela dužnost, oko 1.000 Afganistanaca još uvijek čeka odlazak na sigurno.

Čini se da su jedini sigurni oni koji su uspješno tužili njemačke upravne sudove kako bi ishodili obećanja o prijemu. Prema organizaciji "Kabul-Luftbrücke", 84 tužbe su do sada bile uspješne, a još 195 je u tijeku. "Ovo je nevjerojatno stanje neizvjesnosti u kojem neki ljudi žive mjesecima, neki čak i godinama," rekla je Beyer. "Sama ta neizvjesnost je psihološka tortura."

Test za vladu

Oko 250 organizacija, uključujući Human Rights Watch i Pro Asyl, poslalo je otvoreno pismo ministru Dobrindtu pozivajući ga da do kraja godine u Njemačku dovede ugrožene afganistanske obitelji. Helen Rezene, su-direktorica Pro Asyla, nazvala je spašavanje tih ljudi "testom za pouzdanost, vjerodostojnost i humanost njemačke vlade."

Glasnogovornica Kock izjavila je da pogođeni barem neće odmah ostati bez smještaja te da mogu ostati u unajmljenim pansionima u Pakistanu dok je granica s Afganistanom zatvorena. Njemačka vlada također nudi rezervaciju letova natrag u afganistanski glavni grad Kabul, iako je njihova sudbina tamo potpuno neizvjesna.