HRVATSKA se treba reindustrijalizirati na pametan način, primarno u industrijama veće dodane vrijednosti, na čemu će se temeljiti i nova industrijska strategija, poručio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

"Želimo industrije veće dodane vrijednosti i na tome ćemo raditi cijeli mandat, pri čemu se primat daje proizvodnim djelatnostima, kako bismo povećali samodostatnost i otpornost na vanjske utjecaje i krize", istaknuo je Šušnjar na konferenciji "Gospodarski dijalog: Investicije, inovacije i industrija", koju je organiziralo njegovo ministarstvo.

Naveo je da se Hrvatska treba reindustrijalizirati na "pametan i optimalan" način, pri čemu je apostrofirao prerađivačku industriju, kao i "nišne" industrije visoke tehnologije. Prema ocjeni Šušnjara, nakon što je ostvarila određenu razinu razvoja, "Europa je otišla na jedan poduži godišnji odmor", dok su se industrija i proizvodnja mahom našle u Kini.

No, smatra da su koronakriza i energetska kriza Europi "otvorile oči" o putu kojim treba ići ako želi opstati. "Godišnji odmor je završio, deglobalizacijski procesi su u tijeku, što u gospodarskom smislu znači da je u postupku reindustrijalizacija. Tu vidim veliku priliku za Hrvatsku", istaknuo je Šušnjar u razgovoru "1 na 1" s novinarom i urednikom Mladenom Sirovicom.

Lani rekordna izravna strana ulaganja

Ustvrdio je i da su "nišne" kompanije "pobjednik" dosadašnjeg gospodarskog rasta i tranzicije hrvatskog gospodarstva. "Njihov je moto da ne mogu biti najveće, ali mogu biti najbolje u onom što rade", napomenuo je.

Kao "svjetskog prvaka" u poslu koji radi izdvojio je Dok-Ing, "svjetski igrač" po Šušnjarevim riječima je i Altpro, a kao "nišnu" kompaniju spomenuo je i Orqu, proizvođača dronova iz Osijeka. Osim poticanja razvoja novih industrija, Šušnjar je rekao da treba unaprijediti i postojeću industriju, putem ulaganja u digitalizaciju i automatizaciju.

Na svemu tome, poručio je ministar, bazirat će se i nova industrijska strategija, koja bi trebala biti objavljena iduće godine.

Govoreći o naporima njegovog ministarstva, spomenuo je i Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte te Zakon o poticanju ulaganja. Pritom je prošla godina bila rekordna kada je riječ o izravnim stranim ulaganjima, koja su dosegnula 4,1 milijardu eura.

U industriji manje zaposlenih, no veća produktivnost

Rekao je da je u prerađivačkoj industriji došlo do određenog pada broja zaposlenih, no i da podaci DZS-a svjedoče povećanju proizvodnje, izvoza i produktivnosti.

Dakle, poentirao je Šušnjar, nije nužno da pad broja zaposlenih uzrokuje pad proizvodnje. Kazao je i da njegovo ministarstvo potiče digitalizacijske procese i uvođenje robotike u proizvodnju, pa tako na određenim procesima radi manji broj ljudi, ali su zato kompanije produktivnije.

Na današnjoj konferenciji su dodijeljene i prve odluke o financiranju u sklopu poziva IRI S3, usmjerenog na poticanje istraživanja, razvoja i inovacija, pri čemu ukupna alokacija iznosi više od 190 milijuna eura.

Ministar je istaknuo da se na ovogodišnji natječaj prijavio značajan broj manjih tvrtki, da će se do kraja godine nastojati realizirati cijela alokacija poziva, a da bi u idućoj godini za istu svrhu na raspolaganju trebalo biti novih oko 150 milijuna eura.

Kazao je i da zna biti ljut "zbog nekih sporih procesa", međutim pohvalio je zaposlenike Ministarstva koji rade na pripremi natječaja poput IRI-ja.

Kao ministar će nastojati da ljudi koji predano rade svoj posao budu nagrađeni, no s druge strane i sankcionirani oni koji ga ne rade. Rekao je i da za to treba mijenjati nekoliko zakona, no i da od prvog dana 2026. na snagu stupaju izmjene i dopune zakona o javnoj službi, kojima će to biti dijelom omogućeno kroz ocjenjivanje službenika.

Investitorima ključna brzina izdavanja dozvola

Izjavio je i da je investitorima koji žele doći u Hrvatsku ključno koliko brzo mogu dobiti dozvole, ocijenivši da se po tom pitanju situacija značajno unaprijedila, što pojedini investitori i sami svjedoče.

Privlačne su im i izdašne potpore za poticanje ulaganja, kako investitorima iz Europe, tako i svijeta. "Mislim da smo na investicijskoj karti svijeta ostvarili značajan napredak i nalazimo se pri vrhu", ustvrdio je Šušnjar.

Apostrofirao je i značajne iskorake Hrvatske u energetici, kao što je LNG terminal na otoku Krku, sudjelovanje u projektu "Dolina vodika", kao i ulaganja u solarne elektrane i ostale oblike obnovljivih izvora energije.

Tu je i veliki geotermalni potencijal, kako za toplinarstvo tako i za proizvodnju struje, kao i nuklearna energija, koju Šušnjar vidi kao "jedan od ključnih stupova za energetsku neovisnost Hrvatske".

Nuklearna energija velika prilika za Hrvatsku

Istaknuo je da je to strateško pitanje, da se cijeli svijet okrenuo nuklearnoj energiji, a da su nastojanja Hrvatske po tom pitanju "prepoznata diljem svijeta".

Otkrio je da je značajan dio ovotjednog sastanka hrvatskog izaslanstva na čelu s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom bio posvećen pitanju hrvatskih nuklearnih potencijala i njenih planova u tom segmentu.

"Znamo da je Francuska velesila što se toga tiče, pogotovo u Europi", napomenuo je Šušnjar. Rekao je i da je, kada je počeo govoriti o potencijalima nuklearne energije, nailazio na "razne podsmijehe i podcjenjivanja", no kako ga to nije obeshrabrilo, dapače, dodatno ga je motiviralo.

"Hrvatska ima iskustvo iz NE Krško"

Smatra da je javnost danas senzibiliziranija za to pitanje, kazao je da se u zakonodavnoj proceduri nalazi i zakon o nuklearnoj energiji koji će služiti za njenu promociju, a kako se već aktivno razgovara s ponuditeljima tehnologija, kao što su Hitachi i Westinghouse.

"Mislim da tu Hrvatska ima veliku priliku, pogotovo jer ima iskustvo iz Nuklearne elektrane Krško", izjavio je. Istaknuo je i da novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) predviđa 240 milijardi eura za razvoj nuklearne energije.

Dodao je i da je Poljska za razvoj nuklearne energije dobila 49 milijardi eura, a planira izgradnju 20 nuklearnih elektrana.

Osim odluka o financiranju u sklopu poziva IRI S3, na konferenciji su dodijeljene potvrde i odluke o isplati potpora za ulaganja sukladno Zakonu o poticanju ulaganja, a tvrtkama koje provode projekte s visokim učinkom na rast kapaciteta, tehnološku modernizaciju i otvaranje radnih mjesta.