NA SNAGU je stupio Nacionalni plan specijalizacija, koji od 2025. do 2029. godine predviđa raspisivanje 3714 specijalizacija za liječnike prema procijenjenim potrebama zdravstvenog sustava, a najveći broj specijalizacija, njih 600, predviđen je u obiteljskoj medicini.

Prvotno je bilo predloženo 470 specijalizacija iz obiteljske medicine, no iz Ministarstva zdravstva navode da su prihvatili iznesene prijedloge tijekom eSavjetovanja i povećali broj na 600 specijalizacija. U obiteljskoj medicini nedostaje liječnika, a očekuje se i povećani prirodni odljev iz te grane medicine u idućim godinama.

Predviđeno više od 1000 užih specijalizacija

Povećani broj specijalizacija planira se i u drugim područjima u kojima nedostaje specijalista, a to su hitna medicina i pedijatrija s po 250 specijalizacija, ginekologija i opstetricija s 200 i psihijatrija sa 180.

Veći broj specijalizacija predviđen je i za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu (130), a po 100 za abdominalnu kirurgiju, endokrinologiju i dijabetologiju, kliničku radiologiju, neurologiju, onkologiju i radioterapiju, opću internu medicinu te za patologiju i citologiju.

S druge strane, u specijalnostima poput maksilofacijalne kirurgije, estetske kirurgije, sudske medicine i laboratorijske imunologije potrebe su manje pa je broj novih mjesta znatno skromniji. Za laboratorijsku imunologiju u planu su dvije specijalizacije, a za estetsku kirurgiju njih 15.

Užih specijalizacija, odnosno dodatnih usavršavanja već zaposlenih specijalista prema potrebama zdravstvenih ustanova, predviđeno je 1131, a najveći broj, njih 116, odnosi se na intenzivnu medicinu.

Hrstić: Plan ne smije ostati mrtvo slovo na papiru

Osim za liječnike, Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika predviđeno je raspisivanje specijalizacija i za doktore dentalne medicine (235) te magistre farmacije (155) i medicinske biokemije (173).

Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je za vrijeme trajanja eSavjetovanja da je Nacionalni plan specijalizacija izrađen na temelju jasno iskazanih potreba zdravstvenih ustanova te da ne smije ostati mrtvo slovo na papiru.

S druge strane, Hrvatska liječnička komora (HLK) i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) poručile su kako planirane specijalizacije u obiteljskoj medicini neće riješiti problem nedostatka kadrova u toj djelatnosti.

Upozorili su da i dosad raspisane specijalizacije u obiteljskoj medicini ostaju nepopunjene jer su neatraktivne mladim liječnicima zbog loših uvjeta rada, administrativnog opterećenja, prevelikog broja pacijenata, nemogućnosti zapošljavanja dodatnog osoblja te potplaćenosti u odnosu na druge specijaliste.