HOĆE li se Europska unija održati na okupu ili će je Donald Trump uspjeti podijeliti - ključno je pitanje pred summit čelnika EU-a koji se održava sutra. Neslaganje među europskim vladama oko korištenja ruske imovine zamrznute od početka invazije na Ukrajinu za financiranje obnove zemlje, razotkriva dublju podjelu na kontinentu o tome kako se nositi s novim svjetskim poretkom i neviđenim pritiskom iz SAD-a, piše Politico.

"Žele nas oslabiti", rekao je visoki dužnosnik EU-a upoznat s transatlantskim odnosima i pripremama za summit.

Dva ključna zadatka

Pred Europskim vijećem ovog su tjedna dva zadatka. Čelnicima su potrebni opipljivi rezultati, posebno u pogledu financiranja Ukrajine. No, ključne vlade također ističu da se moraju zauzeti za EU u trenutku kada Bijela kuća pokušava utjecati na europsku politiku, a sve više europskih čelnika - od mađarskog Viktora Orbána do češkog Andreja Babiša - odbacuje ustaljene stavove Bruxellesa.

EU bi bio "ozbiljno oštećen godinama" ako ne uspije postići dogovor o financiranju Ukrajine, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz u intervjuu za njemačku televiziju. "I pokazat ćemo svijetu da smo u tako ključnom trenutku naše povijesti nesposobni stajati zajedno i djelovati u obranu vlastitog političkog poretka na ovom europskom kontinentu."

Dužnosnici Trumpove administracije poticali su europske vlade - barem one koje smatraju najprijateljskijima - da odbiju plan korištenja 210 milijardi eura ruske imovine za financiranje Ukrajine, potvrdila su za POLITICO četiri dužnosnika EU-a uključena u rasprave.

Problem nije Belgija nego Trump

Kada su se čelnici EU-a sastali u Bruxellesu u listopadu, nisu uspjeli postići dogovor o zamrznutom novcu jer se Belgija tome protivila. Dva mjeseca kasnije, jasno je da problem EU-a zapravo nije Belgija, već Trump.

Europska komisija i najutjecajnije prijestolnice pregovarale su u međuvremenu, pokušavajući pridobiti belgijskog premijera Barta De Wevera, čija je podrška ključna jer se u njegovoj zemlji nalazi većina ruske imovine zamrznute u Europi. Rasprave su se intenzivirale tijekom prošlog tjedna dok je EU nastojao dati Belgiji potrebna jamstva.

No, šanse za postizanje dogovora su se pogoršale umjesto poboljšale čak i tijekom utorka, rekao je visoki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman. "Htio sam plakati", rekao je o raspoloženju na sastanku ministara za europske poslove u Bruxellesu koji su pripremali summit.

Dramatična situacija za Ukrajinu

Ukrajini je očajnički potreban novac jer se sljedeće godine suočava s proračunskim deficitom od 71,7 milijardi eura. Ako novac ne počne pristizati do travnja, morat će smanjiti javnu potrošnju, što bi moglo utjecati na moral i sposobnost zemlje da se nastavi braniti, gotovo četiri godine od početka ruske invazije punog opsega.

Belgijska vlada tvrdi da se njezino protivljenje korištenju ruske imovine svodi na potrebu zaštite vlastitih poreznih obveznika od odgovornosti u slučaju da novac ikada bude potrebno vratiti. Za druge europske zemlje, radi se o široj geopolitici.

Američka kampanja utjecaja, u kojoj su dužnosnici Trumpove administracije zaobilazili Bruxelles i komunicirali s prijestolnicama putem neformalnih kanala, dovela je do toga da su se Italija, Bugarska, Malta i Češka pridružile skupini zemalja koje se protive planu.

"Amerika više nije vođa slobodnog svijeta"

Neuspjeh bi bio katastrofa za ugled EU-a u svijetu, rekli su europski dužnosnici, s obzirom na poruku koju bi poslao ne samo Trumpovoj administraciji, već i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke desnog centra, najveće političke grupacije u EU, dao je u utorak zapanjujuću ocjenu stanja odnosa. "SAD očito više nije vođa slobodnog svijeta", rekao je novinarima u Strasbourgu. Trumpova administracija "udaljava se od nas".

Bankrotirana Ukrajina imala bi slabiju poziciju u mirovnim pregovorima, potkopavajući svoje šanse za postizanje trajnog mira koji joj je potreban za obnovu nakon razaranja četverogodišnjeg rata.

Što ako ne bude dogovora?

"Nemam ni pravu riječ", rekao je estonski premijer Kristen Michal za Politico na pitanje što bi se dogodilo ako EU ne uspije postići dogovor. Kijev treba znati "da Europa podržava Ukrajinu bez obzira na sve. Da ne moraju prihvatiti loš dogovor."

Prema procurjelom nacrtu mirovnog plana o kojem pregovaraju Bijela kuća i Kremlj, Washington želi iskoristiti dio ruske zamrznute imovine za financiranje napora obnove pod vodstvom SAD-a. Oslobađanje imovine Ukrajini omogućilo bi Kijevu da sam odluči kamo će usmjeriti novac, pri čemu Francuska zagovara pristup "Europa na prvom mjestu" za troškove naoružanja.

Što kaže Bijela kuća?

Trump također vrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Rusiji ustupi dijelove strateški važnog teritorija u Donbasu.

Bijela kuća odbacila je optužbe Bruxellesa za miješanje. "Nagađanja anonimnih izvora koji nisu bili prisutni na ovim raspravama ne bi trebalo shvaćati ozbiljno", rekla je zamjenica glasnogovornice Bijele kuće Anna Kelly. "Jedini cilj Sjedinjenih Država je donijeti mir… I Ukrajinci i Rusi jasno su iznijeli svoje stavove o zamrznutoj imovini, a naš je jedini posao olakšati razmjenu koja u konačnici može rezultirati dogovorom."

Kako su pregovori u utorak zapeli, dužnosnici EU-a sve više spominju "nuklearnu opciju": proguravanje zajma kvalificiranom većinom glasova, čime bi se ignorirali prigovori nekih zemalja. No, neki upozoravaju da bi to razotkrilo već podijeljen blok i gurnulo ga u pravu krizu. Druga alternativa su ograničeni bilateralni zajmovi.

"Važno je da Belgija bude uključena u dogovor, ali vidjet ćemo", rekla je latvijska premijerka Evika Siliņa za Politico u utorak. "Ako glasanje kvalificiranom većinom bude jedina opcija, zašto ne?"

"Ne želim da Belgija postane druga Mađarska"

"Važno je da EU pokaže svoju snagu, kao i sposobnost donošenja snažne odluke jer već dugo radimo i obećali smo Ukrajini da ćemo im pomoći financijskim sredstvima - a zamrznuta imovina je zaista dobar izvor", rekla je. Siliņa je oštro dodala: "Za Belgiju, mislim da im ne želim da postanu druga Mađarska."

Za Ukrajinu bi zajam financiran ruskom imovinom bio najbolje rješenje. No, Zelenski je u WhatsApp chatu s novinarima u ponedjeljak bio pragmatičan. Nije mu važno kako će Ukrajina dobiti novac, sve dok ga dobije.

"Naravno, zaista bismo željeli iskoristiti [rusku imovinu] za obnovu naše države", jer "pravedno je da Rusi plate za uništenje." No, dodao je, "reparacijski zajam ili bilo koji format temeljen na iznosu ruske zamrznute imovine - između 150 i 210 milijardi dolara ukupno - zaista mijenja igru."

Budući da razgovori nisu uspjeli, čelnici će na summitu u četvrtak imati neobičan zadatak da sami pronađu rješenje.