DUBOKO u Himalaji, stotinama kilometara od gusto naseljenih kineskih obala, oštar zavoj zabačene rijeke postat će epicentar jednog od najambicioznijih i najkontroverznijih infrastrukturnih projekata današnjice.

Kina ondje planira izgraditi hidroenergetski sustav vrijedan 168 milijardi dolara koji bi trebao proizvoditi više električne energije nego ijedan drugi na svijetu, što je ključno za budućnost u kojoj Peking vidi dominaciju električnih vozila i energetski zahtjevnih modela umjetne inteligencije. Projekt, koji kineski vođa Xi Jinping snažno zagovara, ostaje obavijen velom tajne unatoč potencijalno dalekosežnim posljedicama za regiju i susjedne zemlje, piše CNN.

Stručnjaci se slažu da će sustav, smješten u donjem toku tibetanske rijeke Yarlung Tsangpo, predstavljati inženjerski podvig bez presedana. Plan uključuje probijanje tunela kroz planinu kako bi se iskoristio pad nadmorske visine od čak 2000 metara.

Time bi Kina ovladala moćnom rijekom u regiji poznatoj kao "azijski vodotoranj", i to u vrijeme kada sigurnost opskrbe vodom postaje globalni prioritet. Iako bi projekt mogao pomoći Kini, kao najvećem svjetskom emiteru ugljika, da smanji ovisnost o ugljenu, njegova izgradnja prijeti uništenjem jedinstvenog ekosustava i domova autohtonog stanovništva.

Istovremeno, deseci milijuna ljudi u Indiji i Bangladešu ovise o toj rijeci, a utjecaj na ribarstvo i poljoprivredu nizvodno ostaje neistražen.

Strateška igra na krovu svijeta

U Indiji su mediji projekt već prozvali potencijalnom "vodenom bombom", a njegova blizina spornoj granici dviju nuklearnih sila čini ga novim žarištem u dugogodišnjem teritorijalnom sporu. Usprkos golemim ulozima, projekt ostaje obavijen tajnom, što samo produbljuje sumnje u namjere Pekinga.

Informacije prikupljene iz službenih izvješća i otvorenih izvora upućuju na složeni sustav brana, akumulacija i podzemnih hidroelektrana povezanih tunelima. "Ovo je najsofisticiraniji, najinovativniji sustav brana koji je planet ikada vidio", izjavio je Brian Eyler, direktor Programa za energiju, vodu i održivost u centru Stimson u Washingtonu. "Također je i najrizičniji i potencijalno najopasniji."

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi za CNN tvrdi da je projekt "prošao desetljeća dubinskog istraživanja" te da su implementirane "temeljite mjere za inženjersku sigurnost i ekološku zaštitu kako bi se osiguralo da neće negativno utjecati na nizvodna područja." Ministarstvo dodaje da je Kina "održavala transparentnost" i "otvorene linije komunikacije sa zemljama nizvodno".

No, osim energetske neovisnosti, Peking vjerojatno ima i druge prioritete - jačanje kontrole nad spornim granicama i regijama s etničkim manjinama. "Ako povežete točke kineskog infrastrukturnog razvoja na Himalaji... one su strateški postavljene", rekao je Rishi Gupta s Instituta za politiku Azijskog društva u New Delhiju.

"Projekt je usklađen s širim ciljem Kine da iskoristi svoje prirodne resurse za konsolidaciju kontrole nad kritičnim regijama poput Tibeta i njegovih granica."

Borba za moć na Himalaji

Rijeka Yarlung Tsangpo, najviša velika rijeka na svijetu, na jednom dijelu uz granicu s Indijom pravi dramatičan zavoj u obliku potkove, gdje na dionici od samo 50 kilometara gubi oko 2000 metara nadmorske visine.

Procjenjuje se da taj pad ima potencijal generirati oko 300 milijardi kilovat-sati električne energije godišnje, što je otprilike trostruko više od kineske brane Tri klisure, trenutno najmoćnije na svijetu.

Yan Zhiyong, bivši predsjednik tvrtke PowerChina, izjavio je 2020. da ovaj projekt "nije samo hidroenergetska inicijativa", već i projekt nacionalne sigurnosti. Iako se o njemu govorilo desetljećima, smatran je previše izazovnim. Sada satelitske snimke i drugi izvori potvrđuju da su pripremni radovi u punom jeku, a službena gradnja započela je u srpnju.

Projekt se suočava s golemim geološkim rizicima. Područje je jedno od seizmički najaktivnijih na svijetu, a opasnost predstavljaju i klizišta te poplave uzrokovane otapanjem ledenjaka. "Izazov će biti izgraditi sustav koji može ublažiti ili izbjeći sigurnosni rizik", kaže Eyler. Iako su kineski inženjeri među najboljima na svijetu, njihove će vještine biti na dosad neviđenom testu.

"Jednostavno je zapanjujuće da bi se obvezali na izgradnju ovoga u tako izazovnom geopolitičkom i geotehničkom okruženju", rekao je Darrin Magee, stručnjak za kinesku hidroenergiju. "Ako je kinesko vodstvo sada uvjereno da se može nositi s vodećim svjetskim AI developerima... lijepo je imati u osnovi neograničen izvor električne energije u džepu."

Cijena napretka: Ekologija i ljudi

Kina ima dugu povijest izgradnje kontroverznih brana, poput Tri klisure, zbog koje je raseljeno više od milijun ljudi. Sada se sličan scenarij sprema u ekološki iznimno osjetljivoj regiji. Veliki zavoj rijeke Yarlung Tsangpo okružen je najdubljim kanjonom na svijetu, domom drevnih šuma i ugroženih vrsta poput bengalskih tigrova i crvenih pandi.

"Veliki zavoj Yarlung Tsangpoa jedan je od najizvanrednijih geoloških i ekoloških fenomena na planetu", ističe Ruth Gamble, povjesničarka okoliša sa Sveučilišta La Trobe. Znanstvenici i aktivisti godinama upozoravaju na opasnosti, a njemačka udruga za ljudska prava optužila je Kinu za kršenje vlastitih zakona o zaštiti prirode.

Projekt će duboko poremetiti i živote lokalnog stanovništva, uključujući autohtone narode Monpa i Lhoba. Kineske vlasti priznale su da će biti potrebno "preseljenje lokalnih zajednica", a snimke s društvenih mreža već prikazuju konvoje kamiona koji odvoze stanovnike u nova naselja bliže indijskoj granici. "Preseljenje odnosi ljude i stvari, ali sjećanja ostaju", napisala je jedna žena koja se morala iseliti.

Dok Peking obećava poštivanje prava i kulture pogođenih stanovnika, kritičari strahuju od prisilnog raseljavanja i uništenja tradicionalnog načina života. "Ljudi bi se mogli suočiti s prisilnim raseljavanjem iz svojih domova predaka... uništenjem izvora lokalnog prihoda i lokalne ekološke ravnoteže", upozorava Tempa Gyaltsen Zamlha s Instituta za politiku Tibeta.

"Vodena bomba" i strahovi susjeda

Zabrinutost je najveća nizvodno, u Indiji, gdje Yarlung Tsangpo postaje Brahmaputra - rijeka o kojoj ovise milijuni ljudi. Najviši dužnosnik indijske države Arunachal Pradesh upozorio je da brana predstavlja "egzistencijalnu prijetnju" i da bi je Kina mogla koristiti kao "vodenu bombu", ispuštajući ili zadržavajući vodu po volji.

U New Delhiju kažu da "pažljivo prate" situaciju. Kina već ima kontroverznu povijest upravljanja branama na rijeci Mekong, gdje je optužena za izazivanje suša nizvodno, što Peking poriče. Kineski stručnjaci tvrde da bi brana mogla pomoći u kontroli poplava, što je velik problem u Indiji i Bangladešu.

No, bez transparentnosti i suradnje, rizici su veći od potencijalnih koristi. "Dok bi brana potencijalno mogla regulirati monsunske poplave, loše upravljanje - poput iznenadnog ispuštanja vode - moglo bi pojačati rizike od poplava", kaže Anamika Barua, profesorica na Indijskom institutu za tehnologiju Guwahati.

Potaknuta kineskim planovima, Indija sada gura vlastiti projekt brane na istoj rijeci, što je izazvalo protivljenje lokalnih autohtonih zajednica. "Stalno govore 'Kina ovo' i 'Kina ono', ali mi ni ne znamo što Kina gradi", rekao je Tagori Mize, glasnogovornik lokalne skupine poljoprivrednika.

Stručnjaci upozoravaju da bi ova situacija mogla dovesti do opasne utrke u naoružanju branama. "Kada bi dvije zemlje mogle surađivati... tada bi se neki rizik mogao izbjeći", zaključuje Eyler. U suprotnom, za rijeku je "utrka u izgradnji brana između Indije i Kine utrka do dna."