AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je da naređuje "potpunu i sveobuhvatnu blokadu" svih sankcioniranih naftnih tankera koji ulaze u Venezuelu ili izlaze iz nje, nakon što je vladu Nicolása Madura proglasio stranom terorističkom organizacijom. Objavu je to na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Trump nije pojasnio kako bi se takva blokada provodila, na temelju kojih zakonskih ovlasti niti bi li u nju bila uključena američka vojska. Upravo zato je njegova najava izazvala veliku konfuziju u energetskim krugovima i diplomatskim središtima. Prema analizi Forbesa, iza oštre retorike krije se star, ali neriješen pravni spor koji sada prerasta u geopolitičko pitanje.

Što Trump zapravo misli kad govori o "ukradenoj nafti"?

Naftni analitičar Robert Rapier u tekstu za Forbes objašnjava da Trumpove tvrdnje o tome da je Venezuela "ukrala američku naftu, zemlju i imovinu" gotovo sigurno upućuju na događaje iz 2007. godine, kada je tadašnji venezuelanski predsjednik Hugo Chávez nacionalizirao velike naftne projekte u vlasništvu stranih kompanija.

Među njima je bio i američki ConocoPhillips, koji je u Venezueli imao velika ulaganja u projekte Petrozuata, Hamaca i Corocoro. Ta su ulaganja, prema Forbessu, oduzeta bez odštete. Spor je godinama vođen pred međunarodnim arbitražnim sudovima.

Arbitraža presudila u korist Amerikanaca

Prema Rapieru, ConocoPhillips je na kraju dobio arbitražne sporove. Najnovije presude, potvrđene u siječnju 2025., iznose oko 8,7 milijardi dolara plus kamate. Venezuela je, navodi Forbes, dosad odbijala platiti te iznose.

Američko ministarstvo financija u međuvremenu je dalo odobrenje ConocoPhillipsu da pokuša naplatiti dug zapljenom venezuelanske imovine diljem svijeta. Neki su pokušaji zapljene već godinama u tijeku, ali cjelokupni iznos nije naplaćen.

Forbes ističe da Trumpova retorika o "krađi američke imovine" izravno odgovara tom pravnom kontekstu, iako Venezuela tvrdi da ima suvereno pravo upravljati vlastitim resursima. Međunarodni sudovi, međutim, presudili su da je eksproprijacija bila nezakonita prema međunarodnom pravu.

Od sudova do blokade: Opasna eskalacija

Ono što Trumpovu objavu čini iznimnom, piše Forbes, nije sam spor, nego najavljena metoda. Pomorska ili ekonomska blokada značila bi prelazak s pravnih i financijskih instrumenata na izravni pritisak države, s potencijalno vojnim elementima.

Takav potez mogao bi poremetiti globalna energetska tržišta, zaoštriti odnose SAD-a s partnerima i saveznicima te otvoriti ozbiljna pitanja međunarodnog prava, slobode plovidbe i ovlasti američkog predsjednika bez odobrenja Kongresa.

Za sada nije jasno predstavlja li Trumpova objava konkretan plan ili politički pritisak s ciljem prisile Venezuele na pregovore i nagodbu.

"Čeka ih šok kakav još nisu doživjeli"

U objavi na Truth Socialu Trump je poručio da Venezuelu "okružuje najveća vojska ikad okupljena u povijesti Južne Amerike" te da će pritisak rasti "sve dok Sjedinjenim Američkim Državama ne vrate svu naftu, zemlju i ostalu imovinu".

Madurov režim optužio je za financiranje "narko-terorizma, trgovine ljudima, ubojstava i otmica" te naveo da je upravo zbog toga Venezuela proglašena stranom terorističkom organizacijom.

Caracas: groteskna prijetnja

Vlada u Caracasu Trumpovu je najavu nazvala "grotesknom prijetnjom". Dan prije objave, Bijela kuća je potvrdila da su SAD zaplijenile naftni tanker Skipper uz obalu Venezuele, tvrdeći da je bio uključen u nezakonitu isporuku nafte, prenosi BBC.

Predsjednik Nicolás Maduro izjavio je da su SAD "otele posadu i ukrale brod", optuživši Washington da želi prisvojiti venezuelansku naftu, plin, zlato i minerale.

Kongresnik: Ovo je čin rata

Trumpova najava izazvala je reakcije i u SAD-u. Demokratski kongresnik Joaquin Castro izjavio je da bi pomorska blokada predstavljala "nedvojben čin rata". Najavio je glasanje o rezoluciji kojom bi se predsjedniku naložilo da prekine neprijateljstva s Venezuelom.

Kako zaključuje Forbes, temeljni spor na koji se Trump poziva stvaran je i pravno potvrđen, ali način na koji ga sada pokušava riješiti mogao bi gurnuti odnose SAD-a i Venezuele u daleko ozbiljniji sukob. Hoće li se prijetnja pretvoriti u konkretnu politiku ili ostati dio političkog pritiska, zasad ostaje otvoreno pitanje.