RINGO Mühlmann, političar krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), našao se pod lupom javnosti zbog niza parlamentarnih upita za koje njegovi protivnici tvrde da bi mogli biti od velikog interesa za ruske obavještajne službe.

Koristeći svoj položaj zastupnika u parlamentu istočnonjemačke savezne države Tiringije, gdje je AfD najjača stranka, Mühlmann je od regionalne vlade opetovano tražio osjetljive podatke o temama poput protudronske obrane i transporta zapadnog oružja prema Ukrajini, piše Politico.

Detalji koji zanimaju AfD

Mühlmann je, primjerice, u rujnu pismeno zatražio detaljan uvid u vojne transporte koji prolaze kroz Tiringiju. "Koje informacije ima državna vlada o opsegu vojnih tranzitnih transporta kroz Tiringiju od 2022. godine (raščlanjeno po godinama, vrsti transporta [cestovni, željeznički], broju tranzita i poznatim zaustavljanjima)?" glasilo je njegovo pitanje.

Samo tijekom jednog dana u lipnju, Mühlmann - koji odlučno poriče da radi za Rusiju - podnio je čak osam upita vezanih uz dronove i obrambene sposobnosti regionalne policije, odgovorne za otkrivanje i odbijanje bespilotnih letjelica koje se smatraju špijunskom prijetnjom.

"Koji su tehnički sustavi za obranu od dronova poznati tirinškoj policiji (npr. ometači, bacači mreža, uređaji za elektromagnetske impulse) i u kojoj su mjeri testirani na primjenjivost u provođenju zakona?" upitao je Mühlmann.

"Rade po popisu zadataka Kremlja"

Ovakva pitanja zastupnika AfD-a, kako na državnoj tako i na saveznoj razini, navela su njemačke političare centra da optuže krajnju desnicu za zlouporabu položaja kako bi Moskvi otkrili informacije iskoristive u ratu protiv Ukrajine i hibridnom ratovanju protiv Europe.

"Ne može se ne steći dojam da AfD svojim upitima radi po popisu zadataka koje mu je dodijelio Kremlj", izjavio je za njemački list Handelsblatt tirinški ministar unutarnjih poslova Georg Maier, član Socijaldemokratske stranke (SPD).

"Ono što me je pogodilo bio je nevjerojatan interes za kritičnu infrastrukturu i sigurnosne vlasti ovdje u Tiringiji, posebno kako se nose s hibridnim prijetnjama", rekao je Maier kasnije za POLITICO. "Odjednom, geopolitička pitanja igraju ulogu u njihovim pitanjima, dok mi u tirinškom državnom parlamentu nismo odgovorni za vanjsku ili obrambenu politiku."

Čelnici AfD-a često zauzimaju proruske stavove, a zastupnica Zelenih Irene Mihalic prošlog je mjeseca stranku nazvala "trojanskim konjem" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Njemačkoj.

AfD: To su perfidne insinuacije

Političari AfD-a oštro odbacuju optužbe da svoju rastuću parlamentarnu moć koriste za prosljeđivanje osjetljivih informacija Kremlju. Tino Chrupalla, jedan od nacionalnih čelnika stranke, demantirao je da pokušavaju otkriti rute opskrbe oružjem.

"Građani imaju opravdane strahove zbog onoga što vide i doživljavaju na autocestama svake večeri", rekao je u jednom talk showu. "Sva su to legitimna pitanja zastupnika koji je zabrinut i koji ozbiljno shvaća brige i potrebe građana. Vi iznosite insinuacije, što je prilično perfidno; optužujete nas za stvari koje nikada ne možete dokazati."

I sam Mühlmann, bivši policajac, za POLITICO je zanijekao da slijedi "ruski popis zadataka". Ustvrdio je kako ministri nisu dužni otkriti povjerljive informacije koje bi mogle ugroziti nacionalnu sigurnost. "Nije na meni da ograničavam svoja pitanja, već na ministru da pruži odgovore", rekao je. "Ako u nekom trenutku takav odgovor predstavlja opasnost ili dovodi do špijunaže, onda špijunaža nije moja krivnja, već ministrova, jer je otkrio informacije koje nije smio otkriti."

Poplava pitanja kao sigurnosna prijetnja

Međutim, analitičari upozoravaju da problem nije u pojedinačnim odgovorima, već u cjelokupnoj slici. Marc Henrichmann, konzervativni zastupnik i predsjednik odbora Bundestaga za nadzor obavještajnih službi, kaže da ruske službe mogu sastaviti vrijedne uvide iz samog volumena i raznolikosti upita AfD-a.

"Osim beznačajnih i osjetljivih upita, postoji i ogromna siva zona", rekao je Henrichmann. "A ono što sam redovito čuo iz raznih ministarstava jest da pojedinačni upiti zapravo nisu problem. Ali kada se ti pojedinačni upiti pogledaju jedan pored drugog, dobije se slika, na primjer, putnih ruta, zaliha pomoći i vojne robe prema ili u smjeru Ukrajine."

Analiza Spiegela pokazuje da su frakcije AfD-a u njemačkim državnim parlamentima od početka 2020. podnijele više od 7.000 sigurnosnih upita - više nego bilo koja druga stranka. U Tiringiji, gdje su državne obavještajne vlasti AfD označile kao ekstremističku skupinu, njihovi upiti čine gotovo 70 posto svih postavljenih pitanja. U Bundestagu, parlamentarna pitanja stranke čine više od 60 posto svih upita.

Analitičari ističu da strateška upotreba parlamentarnih pitanja nije novost za AfD. "Od samog početka, AfD je koristio parlamentarna pitanja za opstrukciju, paraliziranje, ali i za nadzor političkih neprijatelja", kaže Anna-Sophie Heinze, istraživačica sa Sveučilišta u Trieru. Jakub Wondreys, koji proučava politiku AfD-a prema Rusiji, zaključuje da je motivacija stranke manje važna od posljedica. "Nije nemoguće da djeluju u ime Kremlja. Također je moguće da djeluju u svoje ime, jer su, naravno, proruski. Ali krajnji rezultat je prilično isti. Ova pitanja predstavljaju potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti."