EKONOMSKI analitičar Neven Vidaković komentirao je tijekom gostovanja na N1 televiziji najvažnije ekonomske događaje u Hrvatskoj i svijetu ove godine. Prvo je govorio o ovisnosti turizma i ekonomskog modela.

"Ova godina zapravo definitivno predstavlja kraj dugoročnog cilja Hrvatske da se riješi neproduktivnog dijela ekonomije. Nismo konkurentni u poljoprivredi i proizvodnji, ta dva segmenta kontinuirano padaju, a cijelo vrijeme govori se da smo turistička zemlja i da trebamo imati što veći utjecaj EU fondova. To smo postigli", naveo je.

"Imamo Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), ali u tom planu nikad nismo rekli što se dogodilo s poljoprivredom i industrijskom proizvodnjom. Samo cijelo vrijeme govorimo kako povlačimo novac iz EU fondova", upozorio je.

"Imamo nakaradnu i degeneričnu strukturu ekonomije"

Napomenuo je da se premijer Andrej Plenković hvali kako je Hrvatska od tog plana dobila pet milijardi eura bespovratnih sredstava, dok su u isto vrijeme banke povukle toliki iznos dividendi iz Hrvatske. "Kako su bili uništeni mali poljoprivrednici, tako se sada uništavaju mali iznajmljivači u turizmu", smatra Vidaković.

"Imamo izrazito nakaradnu i degeneričnu strukturu ekonomije, ali to ne znači da ta struktura ne može biti uspješna sljedećih nekoliko godina. Imamo novac koji dobivamo iz EU fondova, a bavimo se obnovama fasada", ustvrdio je.

"Imamo veliki rast BDP-a. A da bismo imali rast plaća, politika mandatorno naređuje dizanje plaća u javnom sektoru i državnim poduzećima. Istovremeno, da bi se zadovoljila glad poslodavaca i stranaca za profitom, plaće u privatnom sektoru ne rastu jer se nekontrolirano uvozi radna snaga", kazao je.

"Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope"

Uvjeren je kako je to jedini način da se svi balansi zadovolje i da svi dobiju profit koji žele. "I to sve ide dok se ima novca u proračunu. Zato je nužno održavanje inflacije. Pa premijer je triput zaredom dobio izbore. Da narod nije sretan, ne bi tako glasao", ironično je poručio Vidaković.

Naglasio je da je uvođenje eura bio neuspjeli projekt. "Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope. Nije, donio je više kamatne stope. Prije uvođenja eura Hrvatska se čak zaduživala po negativnim kamatnim stopama na kratkoročne blagajničke zapise. Drugo, reklo se da će euro poboljšati našu ekonomsku konkurentnost. Ni to se nije dogodilo", naveo je.

"Imamo veću inflaciju nego ostatak Europe, što znači da sada kad imamo fiksni tečaj kao i cijela Europa, cijena naših proizvoda raste. A to znači da konkurentnost naših proizvoda pada", nastavio je. Naveo je i primjer.

"Ako imate ekonomiju s fiksnim tečajem kao mi i inflaciju 4 posto, a s druge strane imate ekonomiju koja ima inflaciju 10 posto i devalvaciju tečaja 10 posto, naš realni tečaj je ojačao 4 posto i mi smo izgubili konkurentnost. A ova ekonomija s višom inflacijom je zadržala konkurentnost. Sve što je euro obećavao nije dostavio", rekao je, napomenuvši da sve podatke citira iz Biltena Hrvatske narodne banke.

Najveći ekonomski događaj u povijesti Hrvatske

Na pitanje zašto smatra da su državne obveznice nove dionice i kao takve postale hit, odgovorio je kako je to najveći ekonomski događaj u povijesti Hrvatske.

"Kada je država ponudila državne obveznice, to je bio ekonomski najveći događaj u povijesti Hrvatske, veći od uvođenja eura. Prvo, jer povećava financijsku pismenost. Drugo, tržište dionica kod nas nije razvijeno", objasnio je.

"Mali segment malih i srednjih poduzetnika je to prepoznao i rekao da ne može drugačije ostvariti svoje projekte nego da ide na javnu ponudu obveznica širokim masama. Tako su isfinancirali svoje projekte. A građanima je omogućeno da drže novac u trećem elementu, u nečemu što donosi fiksne prihode. Nije volatilno kao dionica, a nije ni nekretnina", dodao je.

Razvoj tržišta obveznica smatra ključnim za bilo koju ekonomiju. "Ključno je da se dogodi kolanje kapitala, da se zaobiđu banke koje štopaju novac iz perspektive rizika. Sada je to pokrenuto i kad krene, nadam se da neće stati. Ako se razvije tržište obveznica, pritisak na nekretnine će pasti jer će ljudi moći ulagati u dionice ono što sada ulažu u nekretnine", istaknuo je.

Najvažniji događaji u svijetu

Predstavio je i tri događaja u svijetu koja smatra najvažnijima u ovoj godini. Prvi su izbori u Francuskoj koje smatra početkom strukturne inflacije u Europi. "Ti su izbori bili dan kada je strukturna inflacija u Europi prerasla u političku nestabilnost. U dvije godine tamo imate pet premijera i predsjednika kojeg podržava 15 posto građana, a narod mu je na ulicama", podsjetio je.

"U Njemačkoj je Friedrich Merz prvi kancelar koji nije izabran u prvom krugu i to je relativno gledano za Njemačku katastrofalan politički potres. A te dvije zemlje su osovina EU. Geoekonomija i geopolitika postaju fokus i sve primarne turbulencije nalaze se u domeni politike. Ekonomska nestabilnost će se pretvoriti u političku kao što je bilo u Jugoslaviji 1988. godine", predviđa Vidaković.

Drugim najvažnijim događajem ove godine u svijetu smatra gubitak značaja Europske unije koja će, po njemu, plaćati sav račun rata u Ukrajini, a ni o čemu neće odlučivati. Trećim ključnim događajem smatra rast kamatnih stopa.

"Tržište obveznica je slomljeno, to je sad jasno. Japan je gotov i tamo kad krene kriza, prelit će se na sav G7. Tamo je desetogodišnja obveznica iznad 2 posto, što je najviša kamatna stopa u zadnjih 30 godina. Sve ostale kamatne stope, u Njemačkoj, Francuskoj... su na višedesetljetnim vrhovima, a istovremeno nema ekonomskog rasta i inflacija je jako niska", zaključio je.