FLOTA u sjeni, najpoznatija kao ruski mehanizam za zaobilaženje sankcija, prerasla je u paralelni naftni sustav u kojem se preklapaju interesi vodećih svjetskih sila. Taj sustav sve se više nameće kao nova pomorska zona napetosti, posebno u Europi.

"Flota u sjeni" označava mrežu zastarjelih naftnih tankera koji se najviše povezuju s Moskvom, koja ih koristi kako bi zaobišla zapadne sankcije. Ti brodovi često imaju netransparentne vlasničke strukture te često plove izvan zapadnih osiguravateljskih i certifikacijskih sustava.

Prema podacima Kijevske škole ekonomije, Rusija je od 2022. uložila oko 10 milijardi dolara u proširenje ove flote. Centar za strateške i međunarodne studije, neprofitna organizacija, procjenjuje da ova flota prevozi oko 3,7 milijuna barela dnevno, što predstavlja 65 posto ruske pomorske trgovine naftom, i ostvaruje procijenjenih 87 do 100 milijardi dolara prihoda godišnje.

"Da bismo to stavili u perspektivu, prihod od ove ilegalne trgovačke mreže odgovarao je, ako ne i premašio, ukupnu vrijednost ekonomske i vojne pomoći pružene Ukrajini od početka rata", navodi se.

Ova flota nije isključivo ruski fenomen. Slične mreže koriste Iran i Venezuela, zemlje pod dugotrajnim američkim sankcijama koje su razvile vlastite paralelne logističke lance za izvoz nafte.

Prema procjenama industrijskih izvora i analitičara, uključujući Lloyd's List Intelligence i brodarsku tvrtku Gibson, veličina flote je između 1200 i 1600 tankera. To predstavlja procijenjenu petinu ukupne globalne flote tankera. Insurance Journal piše kako procjena veličine tajne flote ne uključuje stotine manjih obalnih tankera, koji su prevozili naftu uglavnom za Rusiju.

Globalna mreža interesa

U održavanju sustava sudjeluje desetak država, što stvara ogromnu mrežu interesa koju je sve teže svesti na jednostavno kršenje sankcija.

Kina i Indija se pojavljuju kao ključni kupci koji preuzimaju najveći dio tih količina. Kako su prenijeli mediji, prema podacima S&P Globala, Indija je tijekom 2023. bila glavno odredište ruske sirove nafte prevezene tankerima iz sjene, uvozeći između siječnja i rujna oko 5,4 milijuna tona, što čini približno 55 posto takvog izvoza. Kina je istodobno preuzela manji, ali i dalje značajan udio od oko 15 posto.

Uz Kinu i Indiju kao glavna odredišta, pojedine zemlje Bliskog istoka, osobito Ujedinjeni Arapski Emirati, pojavljuju se kao važna financijska i trgovačka čvorišta kroz koja prolaze brokerske i vlasničke strukture povezane s ovom flotom.

Deseci naftnih tankera, za koje se sumnja da krijumčare sankcioniranu sirovu naftu za Rusiju i Iran, koriste ured smješten na Cookovim otocima, u tropskom južnom Pacifiku kako bi prikrili svoje tragove.

Intervenirali Amerikanci, Europi je to puno teže

No, flota se iz logističkog i ekonomskog pitanja sve otvorenije pretvara u sigurnosni problem.

Nedavno su se američke specijalne snage spustile iz helikoptera na tanker Skipper kod Venezuele. Taj slučaj nije usamljen budući da su Amerikanci presreli još dva broda nedavno. Ovdje je riječ o slučaju u kojem je odnos snaga jasan. Bitno je osjetljiviji europski kontekst, u kojem se presretanja i nadzor ruskih tankera odvijaju u blizini teritorija država članica NATO-a.

Rusija štiti svoje tankere

Iako europske sankcije otežavaju Rusiji formalno korištenje tankera, stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno da bi se kontrolirala stvarna aktivnost flote u sjeni.

Podsjetimo na primjer iz svibnja kad je estonska vojska kontaktirala tanker Jagura, brod bez zastave koji je Ujedinjeno Kraljevstvo sankcioniralo. U tom trenutku ruski zrakoplov Su-35 proletio je pored broda, unutar estonskog zračnog prostora. Dokaz je to da je Moskva spremna koristiti vojnu silu da zaštiti ove brodove.

Paralelno s ruskim demonstracijama sile, Ukrajina sve otvorenije tretira ovu flotu kao legitiman vojni cilj.

Bitan aspekt je i onaj ekološki. Prema zajedničkoj istrazi neprofitne novinarske grupe SourceMaterial i portala Politico, u posljednjih godinu dana najmanje pet tankera iz ruske flote nastavilo je neometano ploviti europskim vodama nakon što su iza sebe ostavili naftne mrlje.

Veliko izlijevanje nafte koje bi prouzročio takav tanker moglo bi koštati do 1,4 milijarde eura za čišćenje, procijenio je think tank Centar za istraživanje energije i čistog zraka. Jasno je da bi veliki incident paralizirao promet, luke i obalne ekonomije unutar EU.

"Europa mora odgovoriti"

Što Europa može napraviti i može li situacija zaista eskalirati? Jasno je kako ovo nije samo mehanizam za zaobilaženje sankcija, nego instrument hibridnog ratovanja i testiranje reakcije NATO-a. Ključnu ulogu u tome ima i manipulacija AIS-om (pomorski sustav za automatsku identifikaciju i praćenje brodova).

Chris Kremidas-Courtney, viši suradnik u Europskom političkom centru, upozorio je da flota predstavlja širu prijetnju od samog financiranja rata.

"Plovila povezana s Rusijom bila su umiješana u upade dronova, prekide kablova i izviđanje kritične infrastrukture... dokaz da Moskva ovu flotu vidi kao stratešku imovinu i spremna ju je zaštititi. Europa si ne može priuštiti da ovi incidenti prođu bez odgovora", rekao je za The Guardian.

Što Europa može napraviti?

Centar za strateške i međunarodne studije nedvosmisleno poručuje kako će pobjeda u Ukrajini biti nemoguća bez pronalaska načina za suzbijanje problema i navodi kako je ovo primjer pomorskog trgovačkog ratovanja.

"U dvadeset i prvom stoljeću države mogu provoditi trgovačke pljačke bez ispaljenog metka, učinkovito koristeći obavještajne podatke otvorenih izvora za podršku diplomaciji, pravosuđu i sankcijama osmišljenim za napad na gospodarstvo suparničke države", navodi se u analizi.

Dodaje se da suprotstavljanje ovoj floti zahtijeva širi izbornik mogućnosti od same tradicionalne vojne sile.

Međunarodno pravo mora, definirano Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, vrlo strogo regulira kada države smiju presretati ili oduzimati brodove. Pravo zaustavljanja i pregleda broda ograničeno je na nekoliko jasno definiranih situacija, poput sumnje na trgovinu robljem, neovlašteno emitiranje, plovidbu bez državne zastave ili odbijanje da se zastava uopće istakne.

Iz ove organizacije podsjećaju da brodovi prikrivaju identitet prijavljivanjem lažnih zastava i lažiraju lokaciju. Dodaje se kako će razbijanje skrivene flote uspjeti samo uz potporu točnih obavještajnih podataka, pritiska na neutralne brodarske usluge i pritiska na financijsku i logističku infrastrukturu koja podržava neprijateljsku trgovinu.

"Oklijeva se s provođenjem zakona"

Europski centar za politiku, neovisni think tank, navodi kako je flota u sjeni postala središnji stup hibridne strategije Moskve, navodeći da financira ratni stroj Kremlja, prikriva obavještajne aktivnosti i iskorištava svaku slabost u sustavu upravljanja pomorstvom o kojem ovisi Europa.

Iz think tanka poručuju kako Europa posjeduje pravne i operativne alate potrebne za suzbijanje problema, ali i kako prepreka nije u zakonu nego u oklijevanju da se on primijeni. "Ruska skrivena flota neće nestati sama od sebe. Ona predstavlja strukturnu ranjivost koju će Moskva iskorištavati sve dok provedba zakona ostane nedosljedna", navodi se.