EUROPSKI dužnosnici s nestrpljenjem, ali i dozom opreza, iščekuju sastanak američkog i ukrajinskog predsjednika, nadajući se pozitivnom ishodu, ali se istovremeno pripremaju i za nepredvidive scenarije. Prema informacijama američkih i europskih dužnosnika, ne očekuje se da će europski čelnici sudjelovati na sastanku Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, za koji se ukrajinska strana zalagala mjesecima, piše CNN.

Sastanak visokog rizika

Iako dužnosnici trenutnu dinamiku između SAD-a i Ukrajine smatraju produktivnom, priznaju da svaki susret s Trumpom nosi dozu neizvjesnosti. "Ne postoji scenarij niskog rizika s Trumpom", rekao je jedan dužnosnik NATO-a za CNN. Američki izvori nadaju se da će sastanak biti produktivan nakon tjedana intenzivnih pregovora.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je jučer da će se sa svojim američkim kolegom sastati sutra. Danas je sastanak potvrdila i Bijela kuća. Trump je za Politico izjavio kako očekuje da će sastanak "dobro proći", ali je upozorio da Zelenski "nema ništa dok ja to ne odobrim". Također je najavio da namjerava "uskoro" razgovarati i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Zelenski je poručio kako ne može jamčiti da će sastanak rezultirati čvrstim sporazumom, ali je naglasio da će dvije strane nastojati "finalizirati što je više moguće". Ranije je na društvenoj mreži X napisao kako se "mnogo toga može odlučiti prije Nove godine".

Mirovni plan na stolu

Glavna tema razgovora bit će mirovni plan od 20 točaka, za koji je Zelenski rekao da je "90% spreman". U petak je za Axios izjavio da želi zaključiti okvir za okončanje rata te s Trumpom razgovarati o budućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Plan uključuje i značajne ustupke Kijeva. Zelenski je ranije potvrdio da Ukrajina više neće težiti punopravnom članstvu u NATO-u, već će tražiti sigurnosna jamstva saveznika koja bi "preslikavala" članak 5. saveza. Također je izrazio spremnost na povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova Donjecke oblasti koje trenutno ne kontroliraju ruske snage, ali pod uvjetom da povlačenje bude obostrano. Ti bi dijelovi Donbasa time postali demilitarizirani, a američki pregovarači su predlagali da postanu "slobodne ekonomske zone".

Zelenski je u petak ponovio da "o sudbini Ukrajine treba odlučivati narod Ukrajine", budući da ustav nalaže da se sve promjene granica moraju odobriti na referendumu.

Napad na Kijev uoči pregovora

Manje od 24 sata nakon Trumpovih komentara, Rusija je izvela masivan zračni napad na Kijev. Gradski dužnosnici izvijestili su o najmanje osam ozlijeđenih i jednoj poginuloj osobi. Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je požare u više višekatnica diljem glavnog grada, a spasilačke operacije su u tijeku. Stanovnici jednog doma za starije osobe morali su biti evakuirani zbog širenja plamena. Reporter CNN-a izvijestio je o napadačkim dronovima i nizu eksplozija u ranim jutarnjim satima 27. prosinca.

Kao odgovor na napade, Poljska je podigla borbene zrakoplove i privremeno zatvorila zračne luke Rzeszow i Lublin na jugoistoku zemlje zbog "neplanirane vojne aktivnosti povezane s osiguranjem državne sigurnosti", prenosi Reuters.

Diplomatske pripreme i stav Kremlja

Uoči sastanka, Zelenski je razgovarao s čelnicima NATO-a, Kanade, Njemačke, Finske, Danske i Estonije kako bi uskladili stajališta. "Ukrajina nikada nije bila i nikada neće biti prepreka miru", poručio je. Danas će se održati i videopoziv na kojem će, uz Zelenskog i Trumpa, sudjelovati predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i drugi europski čelnici.

Sadašnji mirovni plan od 20 točaka proizašao je iz početnog nacrta od 28 točaka koji su saveznici kritizirali jer je previše išao na ruku Moskvi. Zelenski je rekao da Kijev pregovara isključivo s Washingtonom, koji potom komunicira s Moskvom, te da još nisu primili službeni odgovor Kremlja. Ako se Rusija ne složi s planom, Zelenski smatra da će biti potreban dodatni pritisak.

Glavni zahtjevi Rusije ostaju da se Ukrajina odrekne ambicija za članstvo u NATO-u i povuče vojsku iz regija Donjeck i Luhansk. Na pitanje o mogućim teritorijalnim ustupcima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za CNN da bi "odricanje od ostatka Donjecka moglo značajno doprinijeti".