AMERIČKI predsjednik Donald Trump i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski sastali su se jučer, nakon čega je Trump izjavio kako su "možda vrlo blizu" postizanju dogovora o završetku rata s Rusijom. Ipak, unatoč optimističnim najavama, ponuđeno je malo detalja o rješavanju ključnih spornih pitanja, poput teritorijalnih ustupaka i sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, piše Reuters.

Neriješeno pitanje teritorija

Rusija, koja je započela invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., trenutno kontrolira oko 116.000 četvornih kilometara, odnosno 19,2% ukrajinskog teritorija. To je za 1,2% više nego prije tri godine, a ruske snage su tijekom 2025. ostvarile najbrži napredak od početka rata. Moskva smatra Krim, koji je anektirala 2014., te regije Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson legalnim dijelom Rusije, što većina međunarodne zajednice osporava kao ilegalnu aneksiju.

Kremlj i dalje ustraje na zahtjevu da se Ukrajina povuče s preostalih 5.000 četvornih kilometara Donjecke regije kao uvjet za mir, prijeteći daljnjim gubitkom teritorija ako Kijev ne pristane na dogovor. S druge strane, Kijev odbacuje ideju odricanja od teritorija koji brani gotovo četiri godine i traži zaustavljanje sukoba duž postojećih linija bojišnice.

I Trump i Zelenski potvrdili su u nedjelju da budućnost Donbasa ostaje otvorena, pri čemu je američki predsjednik dodao da se razgovori "kreću u pravom smjeru".

U sklopu svog mirovnog plana od 28 točaka, SAD je predložio uspostavu slobodne ekonomske zone na tom području ako ga Ukrajina napusti, iako detalji funkcioniranja takve zone nisu pojašnjeni. Ruski list Kommersant izvijestio je kako je Putin spreman razmotriti razmjenu teritorija pod ruskom kontrolom u drugim dijelovima Ukrajine za potpuni nadzor nad Donbasom.

Sigurnosna jamstva kao ključ mira

Poučena lošim iskustvima s jamstvima saveznika u prošlosti, Ukrajina inzistira na snažnim sigurnosnim mehanizmima koji bi spriječili buduće ruske napade. Zelenski je danas izjavio da nacrt mirovnog okvira predviđa američka sigurnosna jamstva za Ukrajinu na 15 godina, no dodao je da je od Trumpa zatražio produljenje na 50 godina.

Trump, s druge strane, želi da Europa preuzme glavnu ulogu u pružanju jamstava, uz američku podršku, no konkretan oblik te podrške ostaje nejasan. Rusija je naglasila da bi bilo kakvo raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini bilo neprihvatljivo.

Moskva također zahtijeva ograničenje veličine ukrajinske vojske, zaštitu za govornike ruskog jezika i pravoslavne vjernike te status neutralnosti za Ukrajinu. Kijev odgovara da su govornici ruskog jezika zaštićeni i da se zemlja pridržava zakonodavstva EU-a te predlaže zadržavanje oružanih snaga na sadašnjoj razini od 800.000 pripadnika.

Prepreka zvana NATO

Jedan od ključnih Putinovih zahtjeva za okončanje rata jest pismeno obećanje zapadnih čelnika da će zaustaviti daljnje širenje NATO saveza na istok. Inicijalni američki mirovni prijedlozi uključivali su klauzulu o zaustavljanju širenja NATO-a, uz obvezu Ukrajine da ustavom definira kako se neće pridružiti savezu.

Prema tom prijedlogu, Ukrajina bi dobila povlašteni pristup europskom tržištu dok se razmatra njezina kandidatura za članstvo u Europskoj uniji. S druge strane, ukrajinski prijedlog predviđa da SAD, NATO i europske zemlje pruže Ukrajini sigurnosna jamstva koja bi bila ekvivalentna članku 5. osnivačkog ugovora NATO-a o uzajamnoj obrani.

Novac i zamrznuta imovina

Prvotni američki prijedlozi predviđali su reintegraciju Rusije, koja je pod zapadnim sankcijama, u globalno gospodarstvo i njezin povratak u skupinu G8. SAD je također predložio sklapanje dugoročnog sporazuma s Rusijom o razvoju energetike, prirodnih resursa, infrastrukture i drugih obostrano korisnih projekata.

U međuvremenu, čelnici Europske unije odlučili su u prosincu posuditi 90 milijardi eura za financiranje ukrajinske obrane u sljedeće dvije godine. Pritom su odlučili ne koristiti zamrznutu rusku imovinu, izbjegavajući tako podjele oko kontroverznog plana financiranja Kijeva ruskim suverenim novcem.

Ostala otvorena pitanja

Mirovni pregovori mogli bi uključivati i dogovor Rusije i SAD-a o nastavku pregovora o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja, dok budućnost nuklearne elektrane Zaporižja, koja se nalazi na teritoriju pod ruskom kontrolom, ostaje neizvjesna. U medijima se nagađalo i o mogućnosti da Rusija ponudi američkim tvrtkama udjele u svom sektoru prirodnih resursa.

Washington je također pokrenuo pitanje održavanja izbora u Ukrajini. Putin tvrdi da je vodstvo u Kijevu izgubilo legitimitet jer nije održalo izbore nakon isteka mandata predsjednika Zelenskog. Kijev, pak, ističe da ne može održati izbore dok je na snazi izvanredno stanje i dok brani svoj teritorij od ruske agresije.