NA BADNJAK se podigla hajka na romske svirače koji su postali nepoželjni na ulicama i trgovima gradova. U Zadru je pokrenuta peticija za zaštitu dostojanstva i tradicije Badnjaka, gdje su Romi optuženi za izvođenje neprimjerenih pjesama, navodno i „partizanskih“. Slučajeve je za Novosti komentirala predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara" Suzana Krčmar.

"Među Romima ima 93 posto onih katoličke vjeroispovijesti tako da je Božić i njihov blagdan. Glazba intenzivno prati sve trenutke romskog života: slavlje romskih i vjerskih blagdana, rođenje, smrt, radost i tugu, ali je snažno prisutna i u svakodnevnom životu. Sve to Romi na taj način dijele s drugima. Zato znam da je njihovo sviranje po ulicama hrvatskih gradova isključivo s dobrom namjerom.

Zašto se onda hajka digla na Rome? Što je to ljude ugrozilo u stihovima ili romskoj glazbi? Po čemu su te pjesme „partizanske“, ja stvarno ne znam, osobno nisam nikad čula da Romi izvode takve pjesme pa ne znam ni koje bi to bile", rekla je Krčmar.

Remećenje mira

Komentirala je i Indexovu anketu u kojoj je 80 posto čitatelja odgovorilo je da treba zabraniti trubače koji obilaze grad. "Anketa odgovara klimi koja u društvu potiče ksenofobiju i međuljudske odnose koji se ne temelje na razumijevanju, poštovanju i dobronamjernosti, što je upravo suprotno božićnom duhu.

One nam žele pokazati da je to stav većine, ali nije. Najveći broj komentara na internetu, na društvenim mrežama, dolazi od onih koji ispoljavaju svoje osobne frustracije i nezadovoljstvo svojim životom, a krivca pronalaze u drugima i drugačijima jer, primjerice da nema trubača, oni bi imali miran Božić.", dodaje.

"Koliko je krhki taj mir, ako ga može poremetiti jedna pjesma poput „Đurđevdana“. Još uvijek vjerujem da većina ljudi ne misli tako i da smo iskreni kad na misi pružamo ruku jedni drugima izgovarajući „mir s tobom“."

Vjerska simbolika

Pjesma „Đurđevdan“ je bila povod sinjskom gradonačelniku Miru Bulju da s javnog prostora otjera romski orkestar koji je na zadovoljstvo građana dotad svirao svoje pjesme. Grad Dubrovnik je također onemogućio daljnje izvođenje glazbe Romima na javnoj površini, pravdajući se da svirači nemaju dozvolu nadležne jedinice lokalne samouprave.

"O postupku gradonačelnika Bulja pročitala sam na internetu i žao mi je što nisam bila tamo da ga osobno pitam u čemu je on pronašao razlog za strah i nezadovoljstvo. "Ne vjerujem da je razlog pjesma „Đurđevdan“ jer ona ima predivan tekst i glazbenici je sviraju u cijelom svijetu, po Europi, Australiji, Kanadi.

To nije klasična božićna pjesma, ali slavi prirodu i život, a njezin naziv govori o jednom od najvažnijih romskih praznika, Đurđevdanu koji je poznat i kao Jurjevdan i utemeljen je kao kršćanski blagdan posvećen svetom Jurju. U sebi nosi vjersku simboliku te istovremeno, kao proljetni praznik, donosi duh obnove novoga života i nade, zaključuje Krčmar.