PREDSJEDNIK HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako hrvatska strana u ovoj zemlji neće blokirati američki projekt plinskog povezivanja s Republikom Hrvatskom te je pozdravio pristup administracije Donalda Trumpa prema BiH budući da više pritiscima ne nastoji ishoditi rješenja.

"Hoće li netko posezati za ugrožavanjem provedbe Južne plinske interkonekcije, ne mogu kazati sa sigurnošću. Međutim, ono što mogu kazati jest da to neće biti hrvatska strana", rekao je Čović u intervjuu za Večernji list BiH.

Prošloga tjedna u Sarajevu je otpravnik poslova američkog veleposlanstva John Ginkel okupio vodeće hrvatske i bošnjačke dužnosnike koji su se obvezali raditi na ubrzanju realizacije izgradnje Južne plinske interkonekcije kojom bi se BiH povezala na plinski sustav Republike Hrvatske i opskrbu plinom iz LNG terminala na Krku.

"Ulazak američkih partnera predstavlja novi trenutak"

Projekt izgradnje plinovoda i koncesije na opskrbu 30 godina trebala bi dobiti američka kompanija čiji naziv još nije objavljen. Ovaj susret i obvezivanje domaćih političara na realizaciju energetskog projekta pozdravio je i američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum kojeg je predsjednik Donald Trump imenovao i za čelnog čovjeka Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju.

Čović je pozdravio ulazak američkih partnera u posao, ali je odbio mogućnost da u plinsko povezivanje s Hrvatskom na bilo kakav način bude uključena kompanija BH Gas u kojoj po njegovim tvrdnjama nije zaposlen nijedan Hrvat.

"Ulazak američkih partnera u ovaj projekt predstavlja novi trenutak koji obećava realnu nesmetanu izgradnju plinovoda, ali i eliminaciju BH Gasa kao nametnute tvrtke koja, osim što ne zapošljava nijednog predstavnika hrvatskog interesa, ne posjeduje ni stručne kvalifikacije, kapacitet, znanje ni potencijale za provođenje takvog ozbiljnog projekta", naveo je Čović.

BH Gas je ranije naveden kao realizator izgradnje i upravljanja plinovodom u posebnom zakonu koji je usvojen početkom godine uz snažan pritisak američkog veleposlanika Michaela Murphyja u Parlamentu Federacije BiH. No, to se sada mora mijenjati.

"Očuvanje Daytonskog sporazuma je preduvjet stabilnosti"

Čović je dodao kako je zadovoljan zbog drukčijeg pristupa nove američke administracije koja je umjesto prisiljavanja izabrala dijalog.

"Činjenica je kako je administracija SAD-a u novom mandatu pod vodstvom predsjednika Trumpa znatno promijenila svoj pristup prema BiH. Iako su osnovni ciljevi u najvećoj mjeri ostali jednaki, osjetan je nov, poboljšan i pragmatičan pristup koji iskazuje potrebu suradnje i sudjelovanja u novim rješenjima među trima konstitutivnim narodima bez prisilnog djelovanja međunarodnih čimbenika", naglasio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o godini na izmaku, Čović je naveo kako je najznačajniji događaj 30 godina mira kroz Daytonski mirovni sporazum. Po njemu Hrvati i dalje inzistiraju na izmjenama Izbornog zakona koje jamče da bez preglasavanja biraju svoje predstavnike, osobito hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Očuvanje Daytonskog mirovnog sporazuma vidi kao minimalni politički okvir i preduvjet stabilnosti te jedini put kojim BiH može ostvariti stvarnu europsku perspektivu.