MALI i Burkina Faso objavili su da će zabraniti ulazak američkim državljanima u svoje zemlje kao odgovor na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da državljanima Malija i Burkine Faso zabrani ulazak u Sjedinjene Američke Države.

Odluke su objavljene jučer u odvojenim priopćenjima ministara vanjskih poslova dviju zapadnoafričkih zemalja te predstavljaju novo zaoštravanje ionako hladnih odnosa između vojnih vlasti u zapadnoj Africi i SAD-a.

Države kojima upravljaju vojne hunte

Trump je 16. prosinca proširio ranije mjere zabrane putovanja na još 20 zemalja, među kojima su Mali, Burkina Faso i Niger. Riječ je o državama kojima upravljaju vojne hunte i koje su osnovale zasebno udruženje nakon izlaska iz regionalnog bloka Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS).

"U skladu s načelom reciprociteta, Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje obavještava domaću i međunarodnu javnost da će, s trenutačnim učinkom, Vlada Republike Malija primjenjivati iste uvjete i zahtjeve na američke državljane kakve Amerikanci primjenjuju na državljane Malija", priopćilo je malijsko ministarstvo vanjskih poslova.

Slično obrazloženje navedeno je i u priopćenju koje je potpisao ministar vanjskih poslova Burkine Faso Karamoko Jean-Marie Traoré, kojim se najavljuje zabrana ulaska američkim državljanima u tu zemlju.

Problemi sa suzbijanjem oružanih skupina

Bijela kuća navela je kontinuirane napade oružanih skupina kao jedan od razloga za uvođenje zabrane ulaska. Administracija predsjednika SAD-a istaknula je slučaj napada na pripadnike Nacionalne garde u Washingtonu kao opravdanje za dodatno postrožavanje imigracijskih kontrola.

Prilikom najave zabrane ranije ovog mjeseca, koja je obuhvatila i Mali i Burkinu Faso, američki dužnosnici naveli su da su ograničenja "nužna kako bi se spriječio ulazak stranih državljana o kojima Sjedinjene Američke Države nemaju dovoljno informacija za procjenu rizika koji bi mogli predstavljati".

Mali i Burkina Faso već se dulje suočavaju s ozbiljnim problemima u suzbijanju oružanih skupina koje su se brzo proširile na velikim dijelovima njihovog teritorija. Vojne hunte preuzele su vlast svrgavanjem civilnih vlada, obećavši da će se obračunati s naoružanim skupinama i zaustaviti nesigurnost koja potresa velik dio regije.