IRAN je posljednjih godina bio poprište niza narodnih pobuna, no masovni prosvjedni pokret koji je zahvatio zemlju krajem 2025. godine smatra se onim koji bi doista mogao srušiti autokratski režim.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Aktualne demonstracije su najveće i najnasilnije u posljednjih nekoliko godina - zapaljen je niz vladinih zgrada, a prosvjednici uzvikuju parole poput "Smrt Hameneiju". Vrhovni vođa Ali Hamenei u video obraćanju 9. siječnja poručio je da će ugušiti prosvjede, internet u zemlji isključen, a situaciju pozorno prate Sjedinjene Američke Države i Rusija, piše Kyiv Independent.

Prosvjedi dosežu vrhunac

Aktualni prosvjedi započeli su 28. prosinca zbog visoke inflacije i drastičnog pada vrijednosti iranskog rijala, no brzo su prerasli u političke, sa zahtjevom za svrgavanjem Hameneija. Demonstracije su se proširile na više od 100 gradova i mjesta, što je geografski razmjer bez presedana. Na ulicama su se okupile deseci, pa i stotine tisuća ljudi, sukobljavajući se sa snagama sigurnosti.

Vrhunac je dosegnut 8. siječnja, nakon što je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979., pozvao na akciju. Pahlavi, koji se zalaže za demokraciju i ljudska prava, u Iranu se smatra ujedinjujućom figurom, a neki prosvjednici pozivaju na obnovu njegove dinastije.

Iranska oporba tvrdi da su prekjučerašnji prosvjedi bili najveći od 1979. godine, s milijunima ljudi na ulicama, no te tvrdnje nije moguće neovisno provjeriti zbog blokade interneta. Stručnjak Serhij Daniloviz ukrajinske Udruge za bliskoistočne studije smatra da su prosvjedi protiv izborne prijevare 2009. vjerojatno bili veći. Prema podacima organizacije Iran Human Rights, najmanje 62 prosvjednika su ubijena, stotine su ozlijeđene, a više od 2000 ljudi je uhićeno.

Hoće li režim pasti?

Stručnjak za Bliski istok Olli Ruohomäki s Finskog instituta za međunarodne odnose tvrdi da su prosvjedi "bez presedana po razmjerima jer su se ranije odvijali samo u većim gradovima, ali sada se odvijaju i u ruralnim područjima." On povlači paralelu s Arapskim proljećem. "Dakle, osjećam da je to poput Arapskog proljeća koje je započelo u Tunisu (2010.). Slično je raspoloženje u zraku u ovom trenutku. I prosvjedi se šire", rekao je.

Danilov je za Kyiv Independent izjavio da su sadašnji prosvjedi "opasniji" za režim jer teže njegovom potpunom svrgavanju, a ne kozmetičkim promjenama. "Vjerujem da je vjerojatnost preko 50%", rekao je Danylov o mogućnosti pada režima, dodajući da su uključene brojnije društvene skupine i da su prosvjednici spremniji na nasilje. S druge strane, David Butter, stručnjak iz Chatham Housea, smatra da je iranski režim oslabljen, ali "još uvijek ima zastrašujuće represivne moći i snažne unutarnje sigurnosne snage."

Prema njegovim riječima, režim će vjerojatno pokušati prebroditi krizu i ponuditi neke ustupke. Slično misli i Alexander Palmer iz Centra za strateške i međunarodne studije: "Ovi prosvjedi bi mogli srušiti režim, ali izgledi su još uvijek protiv prosvjednika." On ističe da će odluke snaga sigurnosti biti ključne za ishod.

Strana intervencija?

Američki predsjednik Donald Trump 8. siječnja je zaprijetio da će Iran "biti vrlo teško pogođen" ako režim otvori vatru na prosvjednike, ostavljajući otvorenom mogućnost intervencije. Danilov smatra da bi "uništenje (od strane SAD-a ili Izraela) sjedišta sigurnosnog bloka uključenog u suzbijanje prosvjeda moglo realno pokrenuti učinak dovoljan za fragmentaciju vladinih snaga."

Međutim, Ruohomäki upozorava da je scenarij poput onog s hvatanjem venezuelskog diktatora Madura "mnogo teže provesti u Iranu nego u Venezueli zbog mnogih logističkih razloga". Jamie Shea, analitičar iz Chatham Housea, tvrdi da bi strana intervencija mogla imati suprotan učinak i "okupiti Irance oko režima, koji bi tada mogao skrenuti pozornost s prosvjeda prema stranoj prijetnji."

Znakovita šutnja Moskve

Jedan od ključnih faktora u ovoj jednadžbi je Rusija, glavni saveznik Irana. Utjecaj Moskve na Bliskom istoku posljednjih je godina oslabio, pogotovo nakon što je Izrael nanio teške udarce iranskoj mreži posrednika te nakon pada režima Bašara al-Asada u Siriji 2024. godine, kojeg su podržavali i Moskva i Teheran. Ruski predsjednik Vladimir Putin zasad nije komentirao prosvjede u Iranu.

David Butter tvrdi da bi pad Hameneijevog režima "mogao biti negativan za Rusiju - gubitak geopolitičkog saveznika, šteta za nabavu oružja i možda lančani učinci na njezino gospodarstvo."

Ipak, Olli Ruohomäki smatra da je malo vjerojatno da će Rusija pomoći iranskom režimu, ali bi mogla ponuditi utočište njegovim čelnicima, kao što je to učinila s Assadom. "Rusija nije spasila Asada", zaključio je. "Rusija nije spasila Madura. Iran ne može računati na Putina jer je njihovo partnerstvo samo transakcijsko."