KRVAVE prosvjede u Iranu te vanjsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa za RTL je komentirao povjesničar Tvrtko Jakovina.

Donald Trump najavio je snažan odgovor nastave li se pogubljenja. Sedam puta u dva tjedna zaprijetio vojnom intervencijom. Hoće li to napraviti?

Čini mi se da se nešto počelo ozbiljno događati. Lufthansa je prekinula letove i do Izraela, mnoge kompanije više ne lete ovih dana u Iran, što može sugerirati da se nešto događa. Međutim, udar iz zraka i udar na Iran, koji je velik kao pola Europe, da bi se riješili neredi, nije baš jednostavan. Čini mi se da to može biti nekakva moralna potpora onima koji prosvjeduju, ali ne puno više od toga.

Trump je više puta napisao 'pomoć stiže', na neki način ohrabruje Irance da sudjeluju u prosvjedima...

Amerikanci su znali to raditi. Radili su to i 1956. godine kad na koncu nisu pomogli, ali su radili i u nekim drugim slučajevima kad je pomoć stigla. To bi moglo biti kasno za mnoge od ovih koji su već uhićeni. Meni se čini da svaki režim koji u mirnim okolnostima, dakle ovdje nema rata, nema opasnosti izvana, zemlja nije u tom smislu ugrožena, u stanju je ubiti ili uhititi na ovakav način ovako velik broj mladih, i to mladih koji ne dolaze samo iz jednog dijela. To nisu samo urbani mladi, nego su mladi iz provincije, što se do sada s prosvjedima nije događalo. To ne može biti jasna ili dugotrajna budućnost takvog režima. Međutim, je li riječ o dva tjedna, dva dana ili tri godine, to ćemo još vidjeti.

Dozvoljavate li, u ovom trenutku, mogućnost da iranski režim padne?

Režim mora pasti iznutra i njemu u padu može pomoći nekakva vojna intervencija koja će biti vrlo precizna ili će se znati koga se gađa. Međutim, mi ne znamo točno koliko je onih koji zapravo žele da režim opstane, koliko je onih koji se boje ovakve promjene, koliko je onih koji ne žele povratak bilo monarhije ili nekakvog drugog, do islamskoga režima, nego eventualno njegovu korekciju. To još nemamo riješeno. Iran je imperij s dugim trajanjem i jako puno stanovnika i mislim da se to ne može riješiti zračnom intervencijom.

Reuters javlja da je moguća američka intervencija u Iranu u iduća 24 sata. Ako bi se to dogodilo o kakvoj intervenciji uopće govorimo?

Vojne intervencije, kopnene, sigurno neće biti. To bi se pripremalo više mjeseci i na potpuno drugačiji način. Gdje bi ti udari bili usmjereni, prema nekome tko personificira režim ili njegove oružane snage? Možda, ali iz zraka se obično bombardiranjem režimi ne ruše. Čak im se niti ne smanjuje popularnost.

Reza Pahlavi junior se ponovno spominje kao mogući nasljednik. On je sin Reze Pahlavija koji je vladao do 1979. O komu je riječ?

Reza Pahlavi se sada ponovno spominje kao mogući nasljednik. To je Reza Pahlavi junior, sin. On je Amerikanac, u Americi je završio škole, živi u Marylandu i dugo godina je prisutan na sceni. Zapravo je jedino oporbeno lice koje je preostalo. Islamski režim u Iranu je na vlasti od 1979. godine. Nema takvog tipa opozicije osim one koja je dozvoljena od mula koji vladaju Islamskom Republikom. Šah je u tom smislu jedini kojeg smo na Zapadu imali priliku vidjeti. Međutim, njegova popularnost nikad nije bila osobita, a nije baš bila ni osobita popularnost monarhije koju su mnogi možda zaboravili. Ali ona je pala u jednoj koaliciji snaga, i sela, i bazara, i vjerskih vođa, i ljevice i desnice, koja se udružila protiv šaha.

Zanimljivo je, u istom trenutku, kao da neki Iranci u Trumpu vide spasitelja, a s druge strane imamo Grenland koji ga vidi kao agresora...

Današnji sastanak na kojem su bili danski šef diplomacije i grenlandska ministrica vanjskih poslova očito nije bio vrlo optimističan u Washingtonu. Europske su zemlje najavile slanje svojih vojnika na Grenland, Francuska čak i otvaranje konzulata. To su, da se razumijemo, simboličke mjere. Norveška će poslati svoja dva vojnika, Nijemci 15 takvih vojnika i tako dalje. To nije dovoljno.

Možda je puno važnije da se ovdje operira s problematičnim tezama. Danska vojska govori da na Grenlandu nije vidjela kineski ratni brod zadnjih desetak godina. Možda u budućnosti sjever ili krajnji sjever zbog topljenja leda zaista postane problematična svjetska točka. Svi su možda zainteresirani da to ostane sigurno, NATO, zemlje u kojima su Amerikanci glavni. Međutim, osvojiti i uzeti Grenland… predsjednik je danas rekao da, s obzirom da je danska predsjednica vlade i grenlandski premijer rekli da je Grenland danski ili da ne žele izlaziti, predsjednik Trump je nažalost poručio da će se suočiti sa surovom realnošću zbog takvog mišljenja i da ga se uopće ne tiče taj 'nepoznati čovjek'.

Je li moguća američka vojna intervencija na Grenland?

Moguće je, ali to će značiti da će Amerikanci poslati nekoliko brodova i ispustiti nekoliko padobranaca. Tamo otpora neće biti. Danci imaju 75 vojnika na otoku. Oni su saveznici, kako je danas rekao bivši danski premijer i ministar vanjskih poslova, najduži savez sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji ove godine puni 225 godina neprestanog savezništva. U Afganistanu su izgubili isti broj vojnika, Danska i Sjedinjene Američke Države, koje su se pozvale na članak 5, jedina zemlja NATO saveza. Međutim, prošlost ne može i ne treba određivati budućnost i to je očito kako gledamo u ovoj situaciji.

Koliko su utemeljene u stvarnosti Trumpove prijetnje da bi Grenland mogao dospjeti u ruke Kine ili Rusije?

Ako Kinezi nisu bili sa svojim ratnim brodovima desetak godina tamo, onda mi se čini da to u ovom trenutku nije tako. Međutim, puno važnije je da su Danci spremni dati bilo što Sjedinjenim Američkim Državama jer su saveznici u NATO-u od 1949. Od 1951. godine nude Amerikancima da samo kažu i da postave vojnika koliko hoće.

Sada imaju oko 150 vojnika, mogu postaviti 1500. Mogu otvoriti 15 novih baza. Međutim, očito to nije ono što Bijela kuća u ovom trenutku želi. Ona to jasno komunicira. Objavljen je i tweet na stranici Bijele kuće gdje se vidi predsjednik Trump kako gleda kroz prozor, a ispred prozora je Greenland s američkom zastavom. 

Večeras je stigla vijest da se obustavlja obrada viza za 75 zemalja, među njima su Iran, Rusija, ali i Crna Gora, Makedonija, BiH, Kosovo... Koliko iznenađuje taj potez?

Iznenađuje, jer je riječ o nekim zemljama koje su vojni saveznici, i nekim drugim zemljama koje možda nisu. Sjedinjene Američke Države su se prije nekoliko dana izvukle iz 62 međunarodne organizacije. Svijet je nestao kakav smo poznali. Sjedinjene Američke Države su ozbiljne u svijetu koji treba izgledati drugačije, ovo je taj svijet. Negdje će možda netko tome aplaudirati, kao u Iranu, ako to prođe dobro, ali možda će taj svijet biti lošiji nego što je svijet koji smo znali.

Je li svijet danas nesigurnije mjesto nego što je bio prije mjesec dana?

Sigurno. A imamo još barem tri godine s predsjednikom Trumpom.