Amerika poslala upozorenje Iranu. Rusija: SAD će problem riješiti na svoj omiljeni način
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da Iran "nema planove za pogubljenja". Ipak, nije isključio vojnu opciju, poručivši da će njegova administracija pričekati i vidjeti kako će se situacija razvijati.
Nekim pripadnicima američkog osoblja savjetovano je da iz predostrožnosti napuste američku vojnu bazu u Kataru. Više zemalja pozvalo je svoje građane da napuste Iran, dok pojedine zrakoplovne kompanije preusmjeravaju letove kako bi izbjegle iranski zračni prostor.
Prema podacima američke organizacije za ljudska prava, od početka brutalnog obračuna iranskih vlasti ubijeno je najmanje 2400 prosvjednika, a internetska blokada i dalje je na snazi.
Ključni podaci:
- Iran optužuje SAD za suučesništvo u pokušaju rušenja režima
- Čini da su prosvjedi oslabili, manje ljudi na ulicama
- Bijela kuća poslala upozorenje Iranu ako se nastavi nasilje
- Zapovjednik: Islamska revolucionarna garda spremna na najvišoj mogućoj razini
- SAD uvodi nove sankcije Iranu
- Iranski režim prijeti prosvjednicima: "Trebaju znati da ih nadziremo"
- Bloomberg: Amerika odustaje od udara na Iran nakon obećanja
- SAD na Bliski istok premješta nosač zrakoplova
- Iransko pravosuđe: Prosvjednik Erfan Soltani nije osuđen na smrt
- Iran Trumpu: Nemoj ponoviti grešku iz lipnja
- Izrael i Iran postigli su tajni dogovor preko Rusije
- Nekoliko zemalja izdalo je upozorenja svojim građanima da izbjegavaju putovanja u Iran ili da odmah napuste zemlju
Iranski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima odbacio je optužbe protiv iranskog režima kao "neutemeljene" te optužio Sjedinjene Američke Države za suučesništvo.
"Ako želite tražiti primjer," rekao je Gholamhossein Darzi, "pogledajte ubojstvo nevine žene koje su počinili agenti ICE-a u Minnesoti."
Darzi je rekao da je Iran svjedočio pogibiji "brojnih nevinih civila i predanih pripadnika sigurnosnih i redarstvenih snaga" zbog "ekstremnog nasilja koje je posljedica zločina koje je počinio ISIS".
Prema njegovim riječima, mirne prosvjede preuzele su organizirane naoružane skupine, ustvrdivši, bez navođenja dokaza, da su ljudi bili odrubljivani i spaljivani živi.
Iran je, rekao je, "nacija u žalosti", dok su se Sjedinjene Američke Države, kako tvrdi, okrenule lažima, iskrivljavanju činjenica i namjernom širenju dezinformacija.
Dodao je da SAD cinično postavlja temelje za nezakonitu vojnu intervenciju.
Optužio je i Francusku te Ujedinjeno Kraljevstvo da primjenjuju "svoje uobičajene dvostruke standarde" uvođenjem sankcija Iranu, čime, kako je rekao, uzrokuju raširenu patnju civila.
"Svaki čin agresije, izravan ili neizravan, bit će dočekan odlučnim, proporcionalnim i zakonitim odgovorom", rekao je Darzi.
Rusija je na izvanrednoj sjednici Ujedinjeni narodi optužila Sjedinjene Američke Države da djeluju s ciljem eskalacije napetosti i poticanja "histerije" oko Iran.
Govoreći pred Vijećem sigurnosti, ruski veleposlanik pri UN-u Vassily Nebenzia rekao je da Washington nije ni pokušao prikriti, kako je naveo, stvarne razloge svoje navodne zabrinutosti zbog unutarnje političke situacije u Iranu, istodobno prijeteći novim napadima na tu zemlju.
"Washington nije čak ni pokušao prikriti prave razloge svoje navodne zabrinutosti za unutarnju političku situaciju u toj zemlji, dok istodobno prijeti novim udarima protiv Irana", rekao je Nebenzia.
Nebenzia je samu izvanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti opisao kao "ništa drugo nego još jedan pokušaj opravdavanja otvorene agresije i miješanja u unutarnje poslove suverene države".
Prema njegovim riječima, poruke koje dolaze iz Washingtona jasno sugeriraju da bi SAD, ako iranske vlasti "ne dođu pameti", mogle posegnuti za vojnom silom.
"A ako, kako to Washington formulira, iranske vlasti ne dođu pameti, tada će Washington iranski problem riješiti na svoj omiljeni način, udarima usmjerenima na svrgavanje nepoželjnog režima kako bi svojim postupcima dao privid vjerodostojnosti i opravdanja", rekao je ruski veleposlanik.
Ruske izjave dolaze u trenutku pojačanih međunarodnih napetosti zbog nasilja u Iranu i otvorenih američkih upozorenja da su "sve opcije na stolu", dok Moskva upozorava da bi takav pristup mogao dodatno destabilizirati regiju i ugroziti međunarodni mir i sigurnost.
Sjedinjene Američke Države poručile su u Ujedinjenim narodima da predsjednik Donald Trump neće tolerirati ubijanje nevinih civila na ulicama Irana, izjavio je američki predstavnik pri UN-u Mike Waltz tijekom rasprave u Vijeću sigurnosti.
Waltz je rekao da razina nasilja i represije koju je iranski režim pokrenuo protiv vlastitog stanovništva ima "posljedice za međunarodni mir i sigurnost". "To zahtijeva pozornost ovog vijeća", naglasio je.
Prema njegovim riječima, građani Irana traže slobodu kao nikada prije. "Nenaoružani, mirni ljudi koji vole svoju zemlju izlaze na ulice kako bi ostvarili svoje legitimne težnje za boljom budućnošću", rekao je.
Dodao je da predsjednik Donald J. Trump i Sjedinjene Američke Države stoje uz hrabre ljude Irana. "Bez obzira na izgovore koje režim nudi, on je isključivo odgovoran za gospodarsku bijedu iranskog naroda i za to će snositi odgovornost", poručio je Waltz.
Osvrnuvši se na gašenje interneta u Iranu, Waltz je rekao da međunarodna javnost zahvaljujući sustavu Starlink ima tek "ograničen uvid u zločine koji se ondje događaju".
"Trump je bio jasan – on neće, kao ni međunarodna zajednica, tolerirati da se nevini ljudi kolju na ulicama", rekao je američki predstavnik.
Na kraju je Waltz ponovio da je Trump "jasno dao do znanja da su sve opcije na stolu" kako bi se, prema američkom stajalištu, zaustavilo krvoproliće u Iran.
Iranske vlasti navodno traže velike novčane iznose od obitelji ubijenih prosvjednika za povrat njihovih tijela. BBC izvještava o slučajevima gdje obitelji ne mogu priuštiti tražene iznose.
>> Opširnije
Iranski prosvjedni pokret, koji je zahvatio cijelu zemlju, danas je pokazivao znakove usporavanja pod teretom brutalne represije vlasti, u kojoj su, prema dostupnim podacima, tisuće ljudi ubijene, a deseci tisuća završili u zatvorima.
U Teheranu su građani izvijestili o relativnom zatišju na ulicama, pucnjevi su utihnuli, a požari su ugašeni. To predstavlja oštar kontrast u odnosu na prethodne tjedne, kada su se velike mase prosvjednika izravno sukobljavale sa sigurnosnim snagama.
Do usporavanja prosvjeda došlo je samo dva dana nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao Irance da "nastave prosvjedovati i preuzmu svoje institucije", poručivši da "pomoć dolazi". Prema obavještajnim procjenama, Sjedinjene Američke Države tada su se pripremale za mogući napad na Iran, čime je Trump prijetio ako iranske vlasti nastave ubijati prosvjednike.
No, u srijedu navečer Trump se, čini se, povukao s ruba vojne intervencije, rekavši novinarima da iranske vlasti zaustavljaju pogubljenja.
Unatoč relativnom smirivanju situacije na ulicama, blokada interneta u Iranu i dalje traje, što znatno otežava neovisnu provjeru informacija, razmjera represije i stvarnog stanja na terenu. Iranske vlasti zasad nisu ponudile dodatna pojašnjenja o daljnjim mjerama, dok međunarodne organizacije za ljudska prava upozoravaju da prividni mir ne znači i kraj nasilja.
Iranska novinarka i politička disidentica Masih Alinejad optužila je UN da nisu reagirali s dovoljnom hitnošću na ono što je opisala kao "masakr" koji se odvija u Iran.
"Nevini i nenaoružani prosvjednici ušutkani su mecima, masovnim uhićenjima i potpunom blokadom komunikacija", rekla je Alinejad, upozorivši da međunarodna zajednica ne čini dovoljno kako bi zaustavila nasilje.
Prema njezinim riječima, glavni tajnik UN-a javno se nije oglasio, što je, kako tvrdi, iranski režim protumačio kao jasan signal. "Režim u Iranu čuo je jasnu poruku glavnog tajnika", rekla je, dodajući da su članice UN-a "zaboravile privilegiju sjedenja u toj dvorani".
Alinejad je rekla da se u Iranu događa "brutalno klanje" te upozorila da bi situacija mogla postati još gora. Naglasila je da se prosvjedi ne odnose samo na gospodarski slom i pad vrijednosti valute, već predstavljaju "revoluciju, potpuno odbacivanje 47 godina tiranije i ugnjetavanja".
Prosvjedi su se, prema njezinim riječima, proširili na više od 100 gradova, a u njima sudjeluju trgovci, učitelji, medicinske sestre, pripadnici etničkih manjina i većinskog stanovništva, "rame uz rame na ulicama".
"Ljudi ne žele da im se novac krade i šalje Hutima i Hezbolahu", rekla je Alinejad.
Alinejad tvrdi da su snage sigurnosti koristile automatske puške AK-47 protiv civila. Govorila je i o snimkama koje, kako kaže, prikazuju gomile vreća s tijelima složenih jednu na drugu.
"Iranci u egzilu zumiraju te snimke pokušavajući utvrditi nalaze li se među njima njihovi rođaci", rekla je.
U najtežim optužbama navela je da su ulice pune mrtvih tijela te da snage sigurnosti "dovršavaju ranjene na ulicama". Dodala je i da su, prema njezinim tvrdnjama, sigurnosne snage upadale u bolnice kako bi odvodile ranjene prosvjednike.
Iranske vlasti zasad nisu komentirale ove optužbe, dok neovisna potvrda navoda o razmjerima nasilja i broju žrtava i dalje nije dostupna zbog stroge kontrole informacija i ograničenog pristupa medijima.
Sjednica Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda započela je danas, a prva se obratila pomoćnica glavnog tajnika UN-a Martha Pobee.
Pobee je izjavila da neprovjerene procjene govore o više od 18.000 uhićenih osoba u Iranu tijekom nedavnih prosvjeda.
"Pozivamo vlasti da poštuju pravo na zakonit postupak i pošteno suđenje za pritvorene. Svi moraju biti tretirani humano“, rekla je.
Dodala je i da sve smrti moraju biti neovisno istražene, naglasivši potrebu za transparentnošću i odgovornošću vlasti u Iran.
Četiri arapske države provele su više od 48 sati intenzivnih diplomatskih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama i Iranom kako bi spriječile Washington da pokrene vojni napad, izjavio je jedan dužnosnik iz Zaljeva.
Prema njegovim riječima, u diplomatske napore bili su uključeni Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat, u razdoblju koje je prethodilo signalu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da je zasad odustao od napada.
Dužnosnik je rekao da su se razgovori usredotočili na smanjivanje zapaljive retorike i izbjegavanje bilo kakve vojne akcije koja bi mogla izazvati širu regionalnu nestabilnost.
Četiri zemlje upozorile su da bi agresija imala ozbiljne posljedice za regiju, i to ne samo u sigurnosnom, nego i u gospodarskom smislu, što bi se u konačnici odrazilo i na same Sjedinjene Države.
Države Perzijskog zaljeva strahuju da bi se američke vojne baze na njihovom teritoriju mogle naći na meti eventualne iranske odmazde u slučaju američkog napada. Posebnu zabrinutost izaziva i mogućnost udara na energetska postrojenja, koja su temelj regionalnog gospodarstva.
Prema riječima dužnosnika, ovakva diplomatska inicijativa mogla bi u konačnici otvoriti prostor za razgovore o sporu oko iranskog nuklearnog programa, koji je već godinama jedno od ključnih žarišta napetosti između Teherana i Zapada.
Ni Washington ni Teheran zasad se nisu službeno očitovali o detaljima diplomatskih kontakata koje su, prema tim navodima, vodile četiri arapske države.
Ministar Gordan Grlić Radman potvrdio je da su hrvatski državljani u Iranu sigurni. Osvrnuo se i na diplomatske odnose s Norveškom te na problem neriješene imovine Hrvata u Crnoj Gori.
>> Opširnije
Sjedinjene Američke Države upozorile su Iran da će se suočiti s "teškim posljedicama" ako se nastavi, kako je navedeno, val ubojstava i pogubljenja u toj zemlji, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
"Predsjednik i njegov tim jasno su poručili iranskom režimu da će, ako se ubojstva nastave, uslijediti teške posljedice", rekla je Leavitt novinarima.
Prema njezinim riječima, predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu iz Irana je prenesena poruka da će "ubijanja i pogubljenja stati". Dodala je i da je, prema informacijama kojima raspolaže Bijela kuća, 800 pogubljenja u Iranu, planiranih za jučer, u međuvremenu zaustavljeno.
Tijekom istog brifinga novinari su Leavitt pitali i o navodnoj implicitnoj prijetnji predsjedniku Trumpu, emitiranoj na iranskoj državnoj televiziji.
Jedan novinar naveo je da je u televizijskom prilogu prikazana slika neuspjelog atentata na Trumpa u Pennsylvaniji, uz poruku: "Ovaj put neće poći po zlu."
"Iskreno, to nisam vidjela", odgovorila je Leavitt. "Provjerit ćemo to i omogućiti predsjedniku i njegovu timu za nacionalnu sigurnost da pregledaju tu snimku kako bi se utvrdila njezina vjerodostojnost."
Iran se zasad nije službeno očitovao ni o američkim upozorenjima ni o navodima vezanima uz televizijski prilog. Bijela kuća nije iznosila dodatne pojedinosti o mogućim mjerama koje bi Washington mogao poduzeti ako se, prema američkoj procjeni, nasilje u Iranu nastavi.
Iranski reper Meraj Tehrani, koji je posljednjih tjedana na društvenim mrežama dokumentirao nasilno gušenje prosvjeda u Teheranu, pobjegao je iz zemlje i sklonio se u Turska. Iz izbjeglištva je uputio apel za "stranu pomoć", upozoravajući da se, kako kaže, u Iranu provodi brutalna represija nad civilima.
"Guše ljude u krvi, pucaju izravno u prsa, ubijaju bez milosti", rekao je Tehrani opisujući postupanje sigurnosnih snaga tijekom prosvjeda u glavnom gradu Iran.
Prema podacima Human Rights Activists News Agency, organizacije sa sjedištem u SAD-u koja prati kršenja ljudskih prava, najmanje 2.600 ljudi ubijeno je u samo dva tjedna prosvjeda diljem Irana.
Tehrani tvrdi da su mete nasilja i djeca. "Ubijaju sve. Ubijaju djecu ljudi na ulicama", rekao je, dodajući da su snage sigurnosti koristile vatreno oružje protiv nenaoružanih građana.
Iranska vlada već je tjedan dana gotovo u potpunosti onemogućila pristup internetu stanovništvu, objavila je organizacija za nadzor kibernetičke sigurnosti NetBlocks, u potezu koji promatrači opisuju kao jednu od najduljih digitalnih blokada u povijesti režima.
Najmanje 2400 ljudi ubijeno je od početka obračuna iranskih vlasti s prosvjedima, prema navodima jedne organizacije za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u. No zbog prekida komunikacija stvarni broj poginulih mogao bi biti znatno veći, upozoravaju organizacije za ljudska prava, jer je zbog blokade interneta znatno otežano prikupljanje podataka.
Prekid interneta gotovo je u potpunosti onemogućio Irancima slanje informacija iz zemlje te je potaknuo nagli porast dezinformacija i lažnih vijesti, uključujući širenje videozapisa generiranih umjetnom inteligencijom i stare snimke koje se ponovno pojavljuju na internetu.
Četiri arapske države pomogle su smiriti napetosti između Washingtona i Teherana nakon intenzivnih diplomatskih napora u protekla 72 sata, rekao je u četvrtak za CNN jedan dužnosnik iz Zaljeva.
Katar, Oman, Saudijska Arabija i Egipat pozvali su Sjedinjene Američke Države da izbjegnu napade na Iran, upozorivši na sigurnosne i gospodarske rizike koji bi mogli pogoditi i SAD i širu regiju, naveo je izvor.
"Važno je da Washington ovu poruku čuje od regionalnih saveznika, osobito ključnih partnera iz Zaljeva koji su središnji za vanjskopolitičku agendu predsjednika Trumpa", dodao je dužnosnik.
Te su četiri države također upozorile Iran da bi svaki napad na američke objekte u Zaljevu imao ozbiljne posljedice za odnose Irana sa zemljama u cijeloj regiji.
"Ovi razgovori bili su usmjereni na smirivanje javne retorike i izbjegavanje vojne akcije koja bi mogla potaknuti širu regionalnu nestabilnost", rekao je izvor.
Prema njegovim riječima, upravo su ti diplomatski napori doveli do smanjenja napetosti. Katar, ključni saveznik SAD-a, i ranije je djelovao kao posrednik za Washington u Gazi i drugim sukobima.
Predsjednik SAD-a Donald Trump posljednjih je dana razmatrao mogućnost vojne akcije protiv Irana te je prosvjednicima poručio da je pomoć na putu. U srijedu je rekao da je dobio jamstva kako su "ubijanja zaustavljena" te da je Iran otkazao planirana pogubljenja pritvorenih prosvjednika.
Iranci koji u Tursku dolaze preko graničnog prijelaza Kapikoy kažu da su se prosvjedi u njihovoj zemlji smirili te da predsjednik SAD-a Donald Trump ne bi trebao intervenirati.
Dok su s koferima prolazili kroz snijeg nakon prelaska granice, neki od njih rekli su za Reuters da su nemiri u Iranu jenjali. Trump posljednjih dana razmatra mogući vojni odgovor nakon brutalnog obračuna iranskih vlasti s prosvjednicima, no jučer je rekao da će Sjedinjene Američke Države "pričekati i vidjeti" nakon što je Iran odustao od planiranih pogubljenja pritvorenih prosvjednika.
"On (Trump) ne može ništa učiniti", rekao je Mohammad Nevizadeh za Reuters.
"Zapravo se više ništa ne događa, bilo je nemira nekoliko dana, ali sve je završilo", dodao je.
Emran Kahir, Iranac Kurd iz grada Urmije, rekao je da se "kaos" smirio, ali da je i dalje nejasno što će se dalje događati. Dodao je da je zbog gašenja interneta malo informacija o stanju u ostatku zemlje.
Snimke iz Teherana pokazuju znakove povratka uobičajenom životu, a jedan stanovnik rekao je da ljudi ponovno više izlaze u kupovinu, iako gospodarske teškoće i dalje traju.
"Iran je lijep, ne želimo da Trump započne rat", rekao je Kahir.
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha, iznio je ključne politike koje bi proveo kada bi preuzeo vlast u Iranu koji potresaju ogromni nemiri i pobuna velikog broja Iranaca.
>> Opširnije
Američki senator Lindsey Graham, republikanac koji se zalaže za američku vojnu intervenciju protiv Irana, izjavio je da su nedavni navodi prema kojima predsjednik SAD-a Donald Trump ne namjerava napasti Iran "potpuno netočni".
>> Opširnije
Vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević komentirao je za N1 geopolitička zbivanja s naglaskom na krizu i prosvjede u Iranu. Kovačević je rekao kako je usponu današnjeg režima prethodila intervencija zapadnih sila koje su 1953. pučem srušile demokratski izabranu vlast.
>> Opširnije
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči zahvalio je kineskom šefu diplomacije Wang Yiju na, kako je rekao, kineskoj "principijelnoj" osudi stranog upletanja u unutarnje poslove Irana.
Prema navodima poluslužbene iranske novinske agencije Tasnim, Aragči je tijekom telefonskog razgovora istaknuo predanost Irana zaštiti svojih građana te zahvalio Wangu na stajalištu Pekinga.
Dodao je i da je potrebna snažnija "suradnja zemalja globalnog juga", u kontekstu američkih sankcija i carina, prenosi Tasnim.
Zapovjednik Kopnenih snaga Islamske revolucionarne garde izjavio je da su iranske oružane snage u stanju visoke pripravnosti.
Brigadni general Mohamad Karami rekao je novinarima da je vojska "spremna na najvišoj mogućoj razini", prenijela je državna televizija Press TV.
Dodao je da se Iran suočava sa "sveobuhvatnim i hibridnim ratom" koji se vodi na više frontova, uključujući gospodarsko, društveno, političko i kibernetičko područje.
Putin je izjavio da se situacija u svijetu pogoršava, no ništa nije rekao o Maduru i Iranu.
>> Opširnije
Sjedinjene Američke Države objavile su dodatne informacije o novim sankcijama povezanim s Iranom. Sankcij su uvedene protiv iranskih pojedinaca i subjekata za koje tvrdi da su sudjelovali u gušenju prosvjeda te u pranju prihoda od prodaje iranske nafte na stranim tržištima, navodi se.
Prema objavi američkog Ministarstva financija, sankcije obuhvaćaju 12 tvrtki sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Singapuru, Ujedinjenom Kraljevstvu i Iranu, kao i 11 osoba iranskog državljanstva te zatvor Fardis u Iranu.
U videoporuci kojom je najavio mjere, američki ministar financija Scott Bessent rekao je da "predsjednik Trump stoji uz narod Irana i naložio je Ministarstvu financija da sankcionira pripadnike režima".
"Iranski čelnici brutalno su odgovorili na mirne prosvjede nasiljem, od masovnih pucnjava na ulicama do napada na ranjene osobe i bolnice", rekao je Bessent.
Dodao je da sankcije, koje provodi Ured za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu financija (OFAC), pogađaju 18 pojedinaca i subjekata koje režim, kako je naveo, "koristi za zaobilaženje sankcija na iransku naftu i preusmjeravanje prihoda od prodaje energije dalje od njihovih stvarnih vlasnika, iranskog naroda". Među sankcioniranima je i Ali Laridžani, iranski šef nacionalne sigurnosti.
Ove mjere dolaze u trenutku kada predsjednik Trump razmatra moguću vojnu akciju protiv Irana te je prosvjednicima poručio da je pomoć na putu. Trump je ranije najavio i carinu od 25 posto za zemlje koje posluju s Iranom.
Podsjetimo i da je, nakon niza oštrih poruka posljednjih dana, Trump jučer rekao da mu je rečeno kako će se ubojstva u Iranu zaustaviti.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da njegova vlada planira obračun s korupcijom i zlouporabom povlaštenog pristupa stranoj valuti, u nastojanju da stabilizira tržišta i poboljša životni standard.
Njegove izjave dolaze u trenutku raširenih prosvjeda diljem Irana, koje su u početku potaknuli gospodarski problemi, uključujući rast cijena, nestabilnost valute i pad kupovne moći.
Prema navodima iranske novinske agencije Tasnim, Pezeškijan je rekao da su planirane reforme usmjerene na smirivanje valutnih tržišta i ublažavanje pritiska na kućanstva, osobito ona s nižim prihodima, dok se vlada pokušava nositi s javnim nezadovoljstvom zbog troškova života.
Predsjednik je dodao i da vlada radi na jačanju domaće proizvodnje u industrijskom i poljoprivrednom sektoru. U te će napore, rekao je, biti uključeni akademici i stručnjaci kako bi se smanjila ovisnost Irana o uvozu.
Pezeškijan je istaknuo da bi širenje domaće proizvodnje pomoglo očuvanju deviznih rezervi i pružilo potporu gospodarstvu, dok Iran i dalje trpi posljedice sankcija.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa uvela je nove sankcije povezane s Iranom, usmjerene na više od desetak pojedinaca i pravnih osoba, objavljeno je na internetskim stranicama američkog Ministarstva financija.
Kanadska ministrica vanjskih poslova Anita Anand izjavila je da je obaviještena kako je kanadski državljanin preminuo u Iranu "od ruke iranskih vlasti".
"Naši konzularni službenici u kontaktu su s obitelji žrtve u Kanadi i u ovom im trenutku upućujem najdublju sućut", napisala je Anand u objavi na X-u.
Dodala je da Kanada "osuđuje nasilje iranskog režima i poziva na njegov trenutačni prekid".
"Mirni prosvjedi iranskog naroda - koji traži da se njihov glas čuje suočen s represijom iranskog režima i kontinuiranim kršenjem ljudskih prava – doveli su do toga da režim flagrantno zanemaruje ljudski život", dodala je.
>> Opširnije
Razina sigurnosnog upozorenja u američkoj zračnoj bazi Al Udeid u Kataru smanjena je nakon što je u srijedu bila podignuta, javlja Reuters pozivajući se na tri izvora upoznata sa situacijom.
Dio vojnog osoblja jučer je napustio Al Udeid, najveću američku bazu na Bliskom istoku po broju raspoređenih snaga, nakon ponovljenih upozorenja iz Washingtona da razmatra napad na Iran te prijetnji iz Teherana da bi u tom slučaju odgovorio udarima na američke baze u regiji.
Dva izvora koja su govorila za Reuters, oba diplomati, navela su da se dijelu osoblja kojem je ranije savjetovano da napusti bazu sada dopušta povratak. Treći izvor rekao je da se američki zrakoplovi, koji su iz predostrožnosti bili uklonjeni iz baze, postupno vraćaju.
U bazi Al Udeid raspoređeno je oko 10.000 američkih vojnih pripadnika.
Europske zrakoplovne kompanije i dalje izbjegavaju prelete iznad Irana, iako je Teheran ponovno otvorio zračni prostor nakon ranije obustave koja je trajala gotovo pet sati, navode izvješća.
Kompanije također izbjegavaju prelete iznad susjednog Iraka, javlja Reuters pozivajući se na podatke sa stranica za praćenje letova.
British Airways, Wizz Air, Lufthansa i TUI među su prijevoznicima koji koriste alternativne rute kako bi smanjili rizike u regiji, u jeku strahova od moguće američke vojne akcije protiv Irana.
"Izbjegavamo irački i iranski zračni prostor, zbog čega će neki letovi prema zapadu iz zračnih luka u Dubaiju i Abu Dhabiju morati imati zaustavljanja radi [dopune goriva i izmjene posade] u Larnaki na Cipru ili u Solunu u Grčkoj", rekao je glasnogovornik Wizz Aira za Reuters.
Iranski ministar obrane Aziz Nasirzade rekao je da vlada možda neće moći spriječiti širenje nestabilnosti izvan granica zemlje, što je izazvalo zabrinutost među iranskim susjedima.
U izjavi koju je prenijela državna novinska agencija IRIB, Nasirzade je rekao da će vlasti upotrijebiti svu svoju moć kako bi suzbile "naoružane, brutalne teroriste", ali da možda neće uspjeti kontrolirati prelijevanje nesigurnosti na susjedna područja.
Duboke podjele unutar iranskog društva, rekao je, potaknule su pozive više oporbenih skupina da demonstranti izađu na ulice protiv režima, uključujući i skupine koje zagovaraju odcjepljenje od Islamske Republike.
Nasirzade je poručio i da "oni koji su planirali i provodili nemire trebaju znati da ih promatramo".
Bez dokaza iznio niz optužbi na račun prosvjednika
Usto je ustvrdio da su neki "izgrednici napadali vojne baze kako bi se domogli oružja i koristili ga u nemirima".
Bez iznošenja dokaza, tvrdio je i da su neki prosvjednici napadali vjerske i kulturne objekte te prijetili trgovcima, navodeći da se radi o sigurnosnim prijetnjama, a ne o prosvjedima ili gospodarskim demonstracijama.
Njegove izjave uslijedile su nakon priopćenja obavještajnog krila Islamske revolucionarne garde u srijedu, u kojem su opisane nedavne operacije protiv onoga što su nazvali "naoružanim teroristima" i nemirima u zemlji za koje tvrde da imaju stranu potporu. IRIB je prenio da Garde poručuju kako rade na suzbijanju, kako su to nazvali, "američko-cionističkog projekta nemira".
Također u srijedu, iranski ministar pravosuđa Amir Hossein Rahimi izjavio je da od 8. siječnja nemiri "više nisu bili samo prosvjedi, nego unutarnji rat", dodavši da je "svatko tko je u tom razdoblju uhićen kriv jer se nalazio na mjestu događaja".
Sigurnosne mjere u Teheranu znatno su pojačane dok raste neizvjesnost oko toga što bi moglo uslijediti, rekao je stanovnik grada za Al Jazeeru.
"Na ulicama glavnog grada i drugdje prisutne su velike vojne snage", rekao je stanovnik, opisujući raširene kontrolne točke, policijske provjere i prisutnost Islamske revolucionarne garde (IRGC).
Dodao je i da naoružane snage na motociklima patroliraju ulicama. Sugovornik nije želio biti imenovan.
Prema njegovim riječima, vlasti su one koji su poginuli tijekom nemira prikazale kao "teroriste" ili žrtve terorizma, dok vlada svakoga tko napada državu naziva "teroristom".
"Vladaa velika neizvjesnost. Mnogi su zabrinuti."
Dodao je i da velik dio ljudi očekuje moguću američku vojnu akciju u skorije vrijeme, pri čemu su mišljenja podijeljena oko toga bi li vanjska intervencija pomogla ili dodatno pogoršala situaciju.
"Ima puno smrti, tuge i bijesa."
Ministri vanjskih poslova skupine G7 upozorili su Iran na mogućnost uvođenja novih sankcija zbog gušenja prosvjeda u zemlji.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj u četvrtak, ministri Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s visokim predstavnikom Europske unije, poručili su da su "duboko zabrinute" razvojem događaja te se "snažno protive intenziviranju brutalne represije iranskih vlasti nad iranskim narodom", stoji u izjavi objavljenoj na internetskim stranicama EU-a.
Oštra osuda nasilja
U izjavi se dalje ističe kako je skupina G7 "duboko uznemirena visokom razinom prijavljenih smrti i ozljeda". Ministri su također osudili "namjernu upotrebu nasilja" od strane iranskih sigurnosnih snaga protiv prosvjednika.
Upozorenje o novim mjerama
Članice G7 poručile su kako "ostaju spremne uvesti dodatne restriktivne mjere ako Iran nastavi gušiti prosvjede i neslaganje kršeći međunarodne obveze u području ljudskih prava", zaključuje se u priopćenju.
Saborska zastupnica stranke Centar Marijana Puljak pozvala je Vladu da iranskog veleposlanika u Hrvatskoj proglasi personom non grata i protjera ga iz zemlje.
>> Opširnije
Donald Trump izjavio je kako je "dobra vijest" da je režim u Teheranu navodno prestao osuđivati prosvjednike na smrt. U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social pozvao se na Fox News, ne navodeći o kojem se točno izvješću radi.
Iran je osudio "intervencionističku i provokativnu politiku američkih dužnosnika" u svojim unutarnjim poslovima, optuživši strane aktere da su prvotno mirne prosvjede pretvorili u nasilne. Te je primjedbe iznio iranski ministar vanjskih poslova Araghchi u telefonskom razgovoru u srijedu navečer s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom, izvijestila je iranska državna novinska agencija IRNA.
Prema izvješću IRNA-e, Araghchi je naglasio jedinstvo i odlučnost iranskog naroda u obrani neovisnosti i suvereniteta zemlje.
Ministar Jaishankar je tijekom razgovora istaknuo potrebu za sveobuhvatnim naporima radi očuvanja stabilnosti i sprječavanja eskalacije napetosti u regiji. Dodao je kako je Indija izrazila spremnost podržati napore usmjerene na održavanje regionalne stabilnosti.
Prosvjedi u Teheranu smirili su se posljednjih dana, a kao razlog jedan od stanovnika glavnog grada Irana navodi velik broj smrtnih slučajeva do kojih je došlo nakon reakcije vlasti, piše Al Jazeera. "Prosvjedi su se smirili u posljednja dva ili tri dana zbog samog broja ubijenih ljudi. Zato ljudi nisu izlazili", rekao je stanovnik koji je želio ostati anoniman.
Prema njegovim riječima, najsmrtonosnije razdoblje bilo je prošlog tjedna u četvrtak i petak, kada su glavni grad zahvatile velike demonstracije. Naveo je kako je mnogo ljudi ubijeno, a obitelji su se okupljale na grobljima u Teheranu i okolici kako bi ih pokopale. Ispred groblja ožalošćeni su nosili fotografije svojih bližnjih i uzvikivali parole, uključujući "smrt diktatoru". "Razmjeri ubijanja su veliki. Svi znaju da je broj visok", dodao je.
Podaci o žrtvama
Iran nije objavio službeni broj poginulih. Vlasti navode da je ubijeno više od 100 pripadnika snaga sigurnosti. Oporbeni aktivisti, međutim, tvrde da je ukupan broj ubijenih znatno veći te da uključuje više od 1000 prosvjednika. Al Jazeera nije mogla neovisno provjeriti te brojke.
Kineski ministar vanjskih poslova pozvao je na dijalog i suzdržanost u rješavanju sporova tijekom telefonskog razgovora sa svojim iranskim kolegom, izvijestila je kineska državna novinska agencija Xinhua.
Wang Yi je iranskom ministru vanjskih poslova Abbasu Araghchiju poručio da se Kina protivi upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima te vjeruje da iranska vlada i narod mogu prevladati poteškoće i očuvati nacionalnu stabilnost. Araghchi je, prema priopćenju ministarstva, rekao kako se "nada da će Kina igrati veću ulogu u regionalnom miru i stabilnosti".
Ovo su poruke kineskog ministra:
"Kina se protivi nametanju svoje volje drugim zemljama i protivi se povratku na 'zakon džungle'."
"Kina vjeruje da će se iranska vlada i narod ujediniti, prevladati poteškoće, održati nacionalnu stabilnost i zaštititi svoja legitimna prava i interese."
"Kina se nada da će sve strane cijeniti mir, pokazati suzdržanost i rješavati razlike dijalogom. Kina je spremna igrati konstruktivnu ulogu u tom pogledu."
Portugal je objavio da "privremeno" zatvara svoje veleposlanstvo u Teheranu, navodeći kao razlog "kontekst napetosti", te je savjetovao svojim državljanima da ne putuju u Iran. Iz portugalskog Ministarstva vanjskih poslova priopćili su kako je osam njihovih državljana već napustilo zemlju, a drugi se pripremaju učiniti isto. Deset nositelja portugalskih putovnica, među kojima je sedam s dvojnim državljanstvom, odlučilo je ostati, prenosi Agence France-Presse (AFP).
Odluka o zatvaranju veleposlanstva donesena je u srijedu, dan nakon što je vlada pozvala iranskog veleposlanika kako bi uložila prosvjed protiv nasilne represije nad prosvjednicima protiv režima te pozvala Teheran da poštuje prava iranskih građana.
U zasebnoj izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X, ministar vanjskih poslova Paulo Rangel izjavio je da je Portugal spreman pridružiti se svakom usklađenom postrožavanju sankcija Europske unije protiv Irana.
Turska se protivi bilo kakvoj stranoj vojnoj intervenciji u Iranu, poručeno je nakon upozorenja koje je Donald Trump uputio Teheranu. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je kako Iran mora samostalno rješavati svoje unutarnje probleme.
U izjavi novinarima u Istanbulu, Fidan je rekao: "Iran mora riješiti svoje unutarnje probleme… Moraju riješiti svoje probleme s regijom i na globalnoj razini putem diplomacije kako bi se riješili određeni strukturni problemi koji uzrokuju ekonomske probleme."
Iako Turska i Iran imaju tople odnose, Fidan je ovom izjavom proturječio Iranu, navodeći kako su prosvjedi posljedica ekonomskih uvjeta, a ne ideološkog protivljenja režimu.
Iran će se braniti "od svake strane prijetnje", poručio je iranski ministar vanjskih poslova svom saudijskom kolegi, u trenutku kada Washington ne isključuje mogućnost vojnih udara zbog iranskog gušenja prosvjeda, prenosi Agence France-Presse (AFP).
U telefonskom razgovoru, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi naglasio je saudijskom ministru Faisalu bin Farhanu važnost "globalne osude stranog uplitanja u unutarnje poslove regionalnih zemalja", navodi se u izjavi objavljenoj na njegovom Telegram kanalu. Saudijska novinska agencija potvrdila je da je do razgovora došlo, izvijestivši kako su ministri "razgovarali o razvoju događaja u regiji i kako poboljšati njezinu sigurnost i stabilnost."
Nakon što je iranski dužnosnik obećao da neće biti pogubljenja prosvjednika, Donald Trump je ublažio prijetnje. Smanjenje napetosti dovelo je do pada cijena nafte i nastavka zračnog prometa.
>> Opširnije
Čini se da su prosvjedi koji su posljednjih dana zahvatili Iran uglavnom ugušeni, nakon tjedan dana blokade interneta i nasilnog gušenja demonstranata, piše novinska agencija AP. Prema navodima jedne skupine za ljudska prava, u akciji vlasti zabilježeno je najmanje 2.615 žrtava.
Svjedoci u Teheranu izjavili su za AP kako posljednjih jutara na ulicama nema znakova noćnih nemira, poput vatri ili krhotina, koji su ranije bili vidljivi. Također navode da je utihnula i pucnjava koja se intenzivno čula tijekom nekoliko prethodnih noći.
Iranski državni mediji izvijestili su o provedbi valova uhićenja usmjerenih protiv osoba koje nazivaju "teroristima" - terminom koji režim opetovano koristi za prosvjednike. Pravosudna novinska agencija Mizan prenijela je izjavu ministra pravosuđa Amina Hosseina Rahimija. "Od 8. siječnja vidjeli smo pravi rat i svatko tko je bio na okupljanju od tada je kriminalac", rekao je Rahimi.
Vijeće sigurnosti UN-a zakazalo je za poslijepodne hitan sastanak o Iranu na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država. Odluka je uslijedila nakon što je Teheran dao pomirljive izjave u pokušaju smirivanja napetosti, a nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će poduzeti akciju kako bi zaustavio daljnje ubijanje prosvjednika, što uključuje i pogubljenje svih pritvorenih tijekom gušenja prosvjeda diljem zemlje.
U međuvremenu, dijelu osoblja u ključnoj američkoj vojnoj bazi u Kataru savjetovana je evakuacija. Američko veleposlanstvo u Kuvajtu također je naložilo svom osoblju da "privremeno obustavi" putovanja u više vojnih baza u toj zaljevskoj državi.
Novozelandski ministar vanjskih poslova Winston Peters izjavio je u četvrtak da je njegova vlada "užasnuta eskalacijom nasilja i represije" u Iranu.
U objavi na društvenoj mreži X, Peters je osudio postupanje iranskih snaga sigurnosti. "Osuđujemo brutalno gušenje koje provode iranske sigurnosne snage, uključujući ubijanje prosvjednika", napisao je.
"Iranci imaju pravo na miran prosvjed, slobodu izražavanja i pristup informacijama - a to se pravo trenutno brutalno potiskuje", stoji u objavi. Peters je dodao kako je njegova vlada izrazila ozbiljnu zabrinutost iranskom veleposlanstvu u Wellingtonu.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan pozvao je na dijalog radi rješavanja krize u Iranu, prenosi Agence France-Presse (AFP). "Apsolutno želimo da se problemi riješe dijalogom", rekao je Fidan novinarima u Istanbulu.
Također je izrazio nadu da će Sjedinjene Države i Iran postići rješenje. "Nadamo se da će Sjedinjene Države i Iran riješiti ovo pitanje među sobom - bilo putem posrednika, drugih aktera ili izravnog dijaloga", dodao je.
Iran je tijekom noći bez objašnjenja zatvorio svoj zračni prostor za komercijalne letove na više od četiri sata, zbog čega su zrakoplovi bili prisiljeni na preusmjeravanje sjeverno i južno od zemlje. Čini se da je zatvaranje u međuvremenu isteklo te su domaći letovi jutros ponovno uspostavljeni.
Oko podneva po lokalnom vremenu, iranska državna televizija prenijela je priopćenje državne zrakoplovne uprave u kojem se navodi da "nebo zemlje ugošćuje dolazne i odlazne letove, a zračne luke pružaju usluge putnicima". U priopćenju se prethodno zatvaranje zračnog prostora ne spominje.
Više zrakoplovnih kompanija već je ranije smanjilo ili obustavilo letove koji prolaze iranskim zračnim prostorom.
Njemačka uprava za kontrolu zračnog prometa u četvrtak je preporučila zrakoplovima da izbjegavaju iranski zračni prostor, nakon što su Sjedinjene Države posljednjih dana upozorile na moguću vojnu intervenciju u Iranu, prenosi Agence France-Presse (AFP).
Glasnogovornik njemačkog ureda za sigurnost letenja izjavio je da je izdana preporuka "da se iranski zračni prostor ne prelijeće… do 10. veljače". Dodao je kako je savjet izdan "po nalogu ministarstva prometa".
Odluka predsjednika Trumpa o jačanju vojne prisutnosti na Karibima smanjila je broj ratnih brodova na Bliskom istoku, ograničavajući vojne opcije Washingtona u mogućem sukobu s Iranom.
>> Opširnije
Pentagon premješta nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln na Bliski istok zbog eskalacije napetosti s Iranom. Manevar dolazi u vrijeme prosvjeda u Iranu i oštre političke retorike.
>> Opširnije
Deseci tisuća ožalošćenih okupili su se u srijedu na ulicama u blizini Sveučilišta u Teheranu na sprovodu za više od 300 pripadnika sigurnosnih snaga i civila, piše Associated Press (AP).
Mnogi su nosili iranske zastave i identične fotografije ajatolaha Alija Hameneija i svojih rođaka. Lijesovi, prekriveni iranskim zastavama, bili su naslagani u visinu od najmanje tri reda na kamionima, prekriveni crvenim i bijelim ružama te uokvirenim fotografijama ubijenih.
Prema izvješću novinske agencije, jedan je muškarac u gomili držao fotografiju američkog predsjednika Donalda Trumpa tijekom pokušaja atentata u Pennsylvaniji, na kojoj je pisalo: "Strijela ne promašuje uvijek!". Okupljeni su skandirali i udarali se u prsa, odgovarajući na voditelja ceremonije koji je s pozornice okrivio SAD za nemire te za ekonomske probleme zemlje zbog "američkih sankcija".
Iran je pripremio potencijalne odgovore u slučaju da SAD napadne zemlju, a odmazda bi bila usmjerena na vojne objekte na Bliskom istoku, uključujući one u Iraku i Siriji, izvijestio je CNN. Američki dužnosnici ukazuju na povećane rizike za američke snage u regiji uslijed straha od napada.
Američki predsjednik Donald Trump više je puta upozoravao na vojnu akciju te je sada, prema riječima dužnosnika, pod pritiskom da djeluje. "Postavio je crvenu liniju i osjeća da treba nešto poduzeti", rekao je za CNN izvor upoznat s internim raspravama. U međuvremenu, unutar američke administracije nastavlja se debata o daljnjim koracima. Potpredsjednik JD Vance predsjedao je sastankom visokih dužnosnika na kojem se raspravljalo o trenutnoj situaciji, a Trumpov tim za nacionalnu sigurnost podijeljen je oko toga treba li pokrenuti vojni napad.
Dužnosnici su naveli da bi svaka akcija izbjegla raspoređivanje kopnenih snaga i ne bi predstavljala početak produžene vojne kampanje. Jedna od opcija koja se razmatra uključuje ciljanje objekata povezanih s iranskim sigurnosnim službama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je u Parizu hitan sastanak obrambenog kabineta kako bi se raspravilo o namjeri američkog predsjednika Donalda Trumpa da kupi Grenland te o nasilnom gušenju prosvjeda diljem Irana.
Prekid interneta u Iranu, koji su vlasti uvele prošlog četvrtka zbog širenja prosvjeda, traje već gotovo tjedan dana.
Prema podacima organizacije NetBlocks, pristup internetu u zemlji nedostupan je najmanje 156 sati.
Iako postoje neka zaobilazna rješenja, poput korištenja tehnologije Starlink, velik dio stanovništva i dalje je odsječen od ostatka svijeta.
Bivši voditelj operacija u SOA-i Ante Letica analizirao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" koliko je realan američki vojni udar na Iran.
>> Opširnije
Donald Trump obavijestio je svoj tim za nacionalnu sigurnost kako bi želio da eventualna američka akcija u Iranu bude brz i odlučan udarac režimu u Teheranu, navodeći da nastoji izbjeći dugotrajan sukob. Ovu je informaciju objavio NBC News, Pozivajući se na američkog dužnosnika, dvije osobe upoznate s raspravama i osobu blisku Bijeloj kući.
"Ako nešto učini, želi da to bude konačno", rekla je za NBC jedna od osoba upoznatih s raspravama.
Dodaju i kako je američki predsjednik spreman ispuniti svoje obećanje prosvjednicima u Iranu da će intervenirati kao podrška njihovim naporima.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako vjeruje da bi režim u Teheranu mogao pasti. Njegovi komentari dolaze nakon što je Iran jutros objavio da je Erfan Soltani uhićen, ali ne i osuđen na smrt, suprotno tvrdnjama njegove obitelji i jedne organizacije za ljudska prava, piše Reuters.
U intervjuu je Trump rekao kako vjeruje da bi prosvjedi mogli dovesti do pada režima, koji je na vlasti od revolucije 1979. godine. "Svaki režim može pasti", rekao je, dodavši: "Pao on ili ne, bit će to zanimljivo razdoblje."
Također je izrazio sumnju u mogućnost da vlast preuzme iranski prognani prijestolonasljednik Reza Pahlavi, koji je postao istaknuti glas u poticanju prosvjednika. Trump je za Pahlavija rekao da "izgleda vrlo simpatično, ali ne znam kako bi se snašao u vlastitoj zemlji".
Američki predsjednik je također jučer ustvrdio da se "ubijanje u Iranu zaustavlja".
Pahlavi (65), sin posljednjeg iranskog šaha, gotovo pet desetljeća živi u egzilu i dio oporbenih pristaša vidi ga kao simboličnog vođu prosvjednog pokreta protiv vladajućih klerika.
>> Opširnije
Iranski teretni brod "Rona", za koji se sumnja da je prevozio oružje u Rusiju, potonuo je u Kaspijskom jezeru. Svih 14 članova posade je spašeno. Brod je plovio poznatom rutom za transport oružja.
>> Opširnije
Iransko pravosuđe demantiralo je vijest da je prosvjednik Erfan Soltani osuđen na smrt, izvijestili su iranski državni mediji.
>> Opširnije
Iransko pravosuđe demantiralo je vijest da je prosvjednik Erfan Soltani osuđen na smrt, izvijestili su iranski državni mediji. Soltani je ranije bio naveden kao prvi prosvjednik u Iranu osuđen na najtežu kaznu od početka trenutnih nemira. Njegova obitelj prethodno je izjavila da im je rečeno kako je izvršenje smrtne kazne odgođeno.
Iransko pravosuđe objavilo je da 26-godišnji Erfan Soltani, uhićen 10. siječnja tijekom prosvjeda u Iranu, nije osuđen na smrt, izvijestili su državni mediji, a prenosi Reuters.
Navodi se da se Soltani tereti za "udruživanje protiv unutarnje sigurnosti zemlje i propagandne aktivnosti protiv režima", no iz pravosuđa su pojasnili da se smrtna kazna ne primjenjuje na takve optužbe ako ih sud potvrdi. Soltani je pritvoren u središnjem zatvoru u Karaju, stoji u izvješću.
Reuters piše da, unatoč masovnim prosvjedima i vanjskom pritisku uključujući Trumpove prijetnje, iranski režim vjerojatno neće pasti bez raskola u sigurnosnom vrhu, posebno u Revolucionarnoj gardi.
>> Opširnije
Iranski ministar vanjskih poslova upozorio je američkog predsjednika Donalda Trumpa da ne ponavlja pogrešku prethodnih vojnih sukoba, naglašavajući da je Teheran spreman za diplomaciju. "Moja poruka je, ne ponavljajte pogrešku koju ste napravili u lipnju. Dobit ćete isti rezultat", rekao je Abbas Araghchi za Fox News, misleći na američke napade na tri nuklearna postrojenja u Iranu kao dio 12-dnevnog iransko-izraelskog rata.
"Znate, uništili ste postrojenja u lipnju, ali tehnologija se ne može bombardirati, odlučnost se također ne može bombardirati", rekao je, osvrćući se na nedavne napetosti i stav SAD-a prema Teheranu. Araghchi je napomenuo da Iran nije imao pozitivno iskustvo sa SAD-om, ali put pregovora ostaje poželjniji. "Iran se pokazao spremnim za pregovore, spremnim za diplomaciju", rekao je.
"Imamo dokaze da su u proteklih 20 godina SAD uvijek bježale od diplomacije, prekidale diplomaciju nakon rata. Moja poruka je da je između rata i diplomacije diplomacija bolji put. Iako nemamo pozitivno iskustvo iz Sjedinjenih Država, ipak je diplomacija mnogo bolja od rata", rekao je.
Usred napetosti, Izrael i Iran su preko Rusije tajno razmijenili poruke. Obećali su da neće prvi napasti kako bi izbjegli eskalaciju, dok se Izrael priprema za kampanju protiv Hezbollaha.
>> Opširnije
Pogubljenje iranskog prosvjednika Erfan Soltani nije provedeno jučer, potvrdili su članica obitelji i Hengaw, organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Norveškoj.
Somayeh, Soltanijeva rođakinja koja zbog sigurnosnih razloga nije željela navesti puno ime, rekla je za CNN da pogubljenje tijekom dana nije izvršeno kako je bilo planirano. Dodala je, međutim, da ono nije ni otkazano te da obitelj i dalje čeka dodatne informacije. Hengaw je kasno u srijedu također izvijestio da je Soltanijevo pogubljenje odgođeno.
Prema navodima Hengawa, 26-godišnji Soltani uhićen je u svom domu prošlog četvrtka. Četiri dana nakon uhićenja, obitelji je rečeno da je njegovo pogubljenje zakazano. Ova vijest dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump ranije u srijedu izjavio da Iran “nema planove za pogubljenja”.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da se "kampanja dezinformacija" o nemirima u zemlji koristi kako bi se preuveličao broj poginulih prosvjednika i uvuklo Sjedinjene Države u sukob. U razgovoru za Fox News u srijedu, Araghchi je odbacio izvješća o tisućama ubijenih, inzistirajući da je stvarni broj u stotinama.
Borba protiv "terorističkih elemenata"
Araghchi je rekao da su prosvjedi u zemlji deset dana bili mirni, nakon čega je uslijedila "potpuno drugačija priča: teroristička operacija". Tvrdio je da su "teroristički elementi vođeni izvana" pucali na policiju, snage sigurnosti i civile.
Prema njegovim riječima, iranske vlasti su se tri dana "borile protiv terorista, a ne prosvjednika". Ti "elementi" su, kako tvrdi, pucali na ljude kako bi povećali broj mrtvih i naveli američkog predsjednika Donalda Trumpa da intervenira. Situaciju je nazvao "izraelskom zavjerom", ne ponudivši za to nikakve dokaze.
"Broj poginulih, iako su se jako trudili povećati broj poginulih, iznosi samo stotine", rekao je Araghchi. "Svakako poričem brojeve i podatke koje su naveli. To je pretjerivanje, to je kampanja dezinformacija, samo da bi se pronašli izgovori, samo da bi se izvršila još jedna agresija protiv Irana."
Oprečne brojke o žrtvama
Araghchijev istup uslijedio je nakon što je Fox emitirao isječak Reze Pahlavija, prognanog sina posljednjeg iranskog šaha, koji je izjavio da je ubijeno više od 12.000 ljudi.
S druge strane, američka novinska agencija Human Rights Activists News Agency (HRANA) izvještava o najmanje 2.400 ubijenih prosvjednika od početka represije prošlog mjeseca. CNN navodi kako ne može neovisno potvrditi točan broj žrtava.
Tvrdnje o pogubljenjima i reakcija SAD-a
Iranski ministar također je ustvrdio da u protekla četiri dana nije bilo nemira te je mogućnost vješanja prosvjednika nazvao "isključenom", dodavši da su i suprotne tvrdnje dio "kampanje dezinformacija".
U utorak je američki predsjednik Trump upozorio Iran da ne pogubljuje prosvjednike, najavivši "snažne mjere" kao odgovor. Dan kasnije, u srijedu, Trump je izjavio da je Iran obustavio pogubljenja.
Iranski zračni prostor ponovno je otvoren nakon što je bio zatvoren gotovo pet sati, što je prisililo zrakoplovne tvrtke da otkažu, preusmjere ili odgode neke letove.
Iran je u srijedu zatvorio svoj zračni prostor za sve letove, osim za međunarodne letove u i iz Irana uz službeno dopuštenje, navedeno je u obavijesti na web stranici američke Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA).
Pet letova iranskih prijevoznika Mahan Air, Yazd Airways i AVA Airlines bili su među prvima koji su nastavili letjeti iznad zemlje.
Republikanski senator Lindsey Graham, ključni saveznik predsjednika Donalda Trumpa, zalaže se za američki napad na iranski režim. Graham je novinarima poručio kako vjeruje da je "predsjednik Trump ozbiljan kada kaže da je pomoć na putu", dodavši da je "napad na režim jedina pomoć koja je zaista važna".
"Poanta je, što prije, to bolje, ljudi trebaju vidjeti kako izgleda pomoć na putu, a to je obračun s onima koji ih ubijaju. Smanjivanje sposobnosti režima da ih tlači, motiviranje ljudi da ostanu na ulicama. Dakle, kakva god akcija da se poduzme, ona mora ispunjavati te kriterije, po mom mišljenju. Ohrabriti prosvjednike, oslabiti režim i promijeniti situaciju na terenu", rekao je.
Predsjednik Trump također nije isključio poduzimanje vojne akcije u Iranu te je izrazio podršku prosvjednicima.
Graham je izrazio nadu da se "duga noćna mora" za iranski narod "počinje privoditi kraju", opisavši situaciju kao "monumentalan trenutak u svjetskoj povijesti".
Nekoliko zemalja izdalo je upozorenja svojim građanima da izbjegavaju putovanja u Iran ili da odmah napuste zemlju zbog gušenja protuvladinih prosvjeda.
Sjedinjene Države
Dio osoblja u najvećoj američkoj vojnoj bazi na Bliskom istoku, smještenoj u Kataru, pozvan je da napusti lokaciju kao "mjeru opreza", izjavio je američki dužnosnik za CNN. Jučer je predsjednik Donald Trump savjetovao svim američkim državljanima u zemlji da napuste Iran.
Katar
Katarska vlada priopćila je da "nastavlja provoditi sve potrebne mjere za zaštitu sigurnosti i sigurnosti svojih građana i stanovnika", nedugo nakon što su SAD pozvale dio svog osoblja da napusti zračnu bazu Al-Udeid.
Saudijska Arabija
Američko veleposlanstvo u Saudijskoj Arabiji pozvalo je američke državljane i svoje osoblje na "povećani oprez", potičući ih da ograniče "nebitna putovanja u bilo koje vojne instalacije u regiji".
Italija
Talijansko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je svoje građane da napuste Iran te je priopćilo da poduzima mjere za zaštitu svojih trupa na Bliskom istoku, uključujući Irak i Kuvajt.
Njemačka
Njemačke vlasti savjetovale su zračnim prijevoznicima da izbjegavaju iranski zračni prostor zbog moguće upotrebe "protuzrakoplovnog oružja". Odvojeno, njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa objavila je da će obavljati samo dnevne letove za Tel Aviv i Aman.
Ujedinjeno Kraljevstvo
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je da je njezino veleposlanstvo u Teheranu privremeno zatvoreno te da je svo osoblje povučeno iz Irana. Ministarstvo vanjskih poslova, Commonwealtha i razvoja također je savjetovalo izbjegavanje svih putovanja u Iran.
Španjolska
Španjolska je savjetovala svojim građanima da napuste Iran "svim dostupnim sredstvima" te je snažno obeshrabrila putovanja u tu zemlju.
Indija
Indijsko veleposlanstvo u Teheranu savjetovalo je indijskim državljanima da napuste Iran "dostupnim sredstvima". Indijska vlada također je "snažno savjetovala" građanima da izbjegavaju putovanja u zemlju. U međuvremenu je kompanija Air India objavila da će njezini letovi u regiji biti preusmjereni.
U ekskluzivnom intervjuu za Reuters govorio je o mirovnim pregovorima rata u Ukrajini, iranskom princu i venezuelanskoj oporbi.
>> Opširnije
Prema nekim procjenama više od 3400 prosvjednika je ubijeno, a preko 18.000 uhićeno otkako su iranske vlasti prošlog mjeseca započele s gušenjem prosvjeda. Američki predsjednik Donald Trump pozvao je iranske prosvjednike da nastave s prosvjedima, poručivši kako je "pomoć na putu". Upozorio je Iran da ne pogubljuje prosvjednike i najavio da će SAD kao odgovor poduzeti "snažnu akciju". Iz američkog State Departmenta izražena je bojazan da bi jedan od prosvjednika mogao biti pogubljen.
>> Opširnije
Facebook
Google
