BIVŠI glavni tajnik NATO-a i nekadašnji danski premijer Anders Fogh Rasmussen oštro je kritizirao američkog predsjednika Donalda Trumpa, ustvrdivši da se u raspravi o Grenlandu služi jezikom "gangstera" te da otok koristi kao "oružje masovnog odvraćanja pažnje od stvarnih prijetnji", piše Financial Times.

Rasmussen, koji je kao premijer poslao danske trupe u borbu uz američke snage u Afganistanu, izrazio je razočaranje promjenom uloge SAD-a. "Od djetinjstva sam Sjedinjene Države smatrao prirodnim vođom slobodnog svijeta. Čak sam govorio o SAD-u kao o svjetskom policajcu", rekao je. "Sada vidimo da Sjedinjene Države koriste jezik koji je prilično blizak gangsterima koje bi trebale kontrolirati u Moskvi, Pekingu..."

Upozorio je da je fokus na Grenlandu, umjesto na ratu u Ukrajini, pogrešan. "Zapravo sam zabrinut što je pozornost svijeta sada usmjerena na nešto što ne predstavlja prijetnju, ni Europi ni Sjedinjenim Državama", rekao je.

Rasmussen je dodao kako takve situacije koriste protivnicima Zapada. "Podjele na Zapadu idu na ruku Rusima. Siguran sam da se Moskva nada da će Grenland postati santa leda koja će potopiti NATO. Dakle, ovo nadilazi Dansku i Grenland. Osvajanje Grenlanda bio bi kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo", zaključio je.

Spor oko radne skupine

Trumpova retorika prema Danskoj, savezniku u NATO-u, u kojoj je inzistirao na preuzimanju kontrole nad Grenlandom i spominjao mogućnost upotrebe vojne sile, izazvala je oštre reakcije. Ovog su tjedna Danska, Grenland i SAD odlučili osnovati radnu skupinu na visokoj razini kako bi razgovarali o budućnosti tog arktičkog otoka.

Međutim, gotovo odmah je izbio spor oko svrhe te skupine. Iz Bijele kuće je priopćeno da će se voditi "tehnički razgovori o akviziciji Grenlanda", dok je Danska inzistirala na svojoj "crvenoj liniji" - da Grenland nije na prodaju.

Rasmussenovi prijedlozi Danskoj

Bivši glavni tajnik NATO-a predložio je tri konkretna koraka koje bi Danska trebala predstaviti Trumpovoj administraciji. Smatra da bi obrambeni sporazum iz 1951. godine, koji SAD-u daje značajan utjecaj na Grenlandu, trebalo "ažurirati i modernizirati" kako bi se detaljnije definiralo gdje bi Washington i NATO "mogli i trebali" uspostaviti više vojnih baza.

Trenutno SAD na Grenlandu ima jednu vojnu bazu s oko 150 vojnika, dok je tijekom Hladnog rata na otoku imao 17 instalacija i više od 10.000 vojnika.

Rasmussen je dodao da bi Danska također trebala predložiti sporazum o ulaganjima radi privlačenja američkog kapitala u sektor kritičnih minerala na Grenlandu, kao i sporazum o stabilnosti i otpornosti "kako bi se spriječio ruski i kineski utjecaj".