U JUŽNOM Afganistanu 1. lipnja 2010. bilo je sunčano, a temperatura je brzo rasla prema 40 stupnjeva Celzija. Sophia Bruun, topnica na borbenom vozilu Piranha, čuvala je dva voda u patroli u blizini grada Gereshka. Sedam minuta nakon podneva improvizirana eksplozivna naprava detonirala je ispod Sophijina vozila i prevrnula ga. Poginula je na mjestu, u dobi od 22 godine.

U godinama nakon njezine smrti majka Lene Bruun (72) nosila se s tugom za koju često nije znala što je pokreće. No posljednjih dana, kako kaže, točno zna razlog: "kada Trump kaže da nismo dovoljno dobri". Nakon 11. rujna Danska je ratovala uz Sjedinjene Američke Države, a obitelji poginulih vojnika danas imaju poruku za američkog predsjednika, piše The Atlantic.

Prijetnja NATO savezu

Namjere Trumpove administracije prema Grenlandu, autonomnom teritoriju Danske, natjerale su europske čelnike da otvoreno govore o mogućem kraju NATO-a. "Ako Sjedinjene Države napadnu drugu članicu NATO-a, sve staje", upozorila je nedavno danska premijerka Mette Frederiksen.

Takav scenarij za Dance je teško pojmljiv jer SAD doživljavaju kao svog najvažnijeg saveznika. Danska, zemlja sa šest milijuna stanovnika, izgubila je u Afganistanu više vojnika po glavi stanovnika nego SAD - ukupno 43. Sophia je bila prva žena vojnikinja poginula u borbi u danskoj povijesti, a njezina smrt izravna je posljedica napada 11. rujna, nakon kojih je prvi put aktiviran članak 5. NATO-a o uzajamnoj obrani.

Čini se da Trumpa ne zabrinjava mogućnost da bi njegov potez mogao urušiti poredak koji su SAD same izgradile. "Ako utječe na NATO, utječe na NATO", rekao je nedavno. "Ali znate, oni nas trebaju puno više nego mi njih."

Danci, s druge strane, osjećaju duboko razočaranje i izdaju. "Nije u redu to što govori", rekla je Lene Bruun. "Učinili smo toliko toga za Ameriku." Za obitelji danskih vojnika poginulih u američkoj kampanji partnerstvo njihove zemlje sa SAD-om nije apstraktan pojam. Danska lojalnost Americi odvela je Sophiju Bruun u Afganistan i ondje joj oduzela život.

Put u vojsku i rat

Zanimljivo je da je upravo Sophijina majka predložila kćeri da se pridruži oružanim snagama. Nakon srednje škole bila je "izgubljena i bez jasnog smjera", pa joj je majka predložila šest mjeseci u vojsci, vjerujući da će joj to iskustvo pomoći. Osnovnu obuku započela je 2008. i ubrzo potpisala ugovor koji je uključivao raspoređivanje u Afganistan. "Bila sam bijesna", prisjetila se Bruun, koja nikada nije pomislila da će njezina kći otići u rat.

Angažman Danske u Afganistanu započeo je u prosincu 2001. i, za razliku od kasnijeg sudjelovanja u Iraku, nije bio kontroverzan. "Danska je željela biti europski Gurka američkog carstva", rekao je Rasmus Mølgaard Mariager, povjesničar sa Sveučilišta u Kopenhagenu, aludirajući na nepalske borce u redovima Britanskog Carstva.

Veterani kažu da je raspoređivanje u Afganistan bilo obilježeno sjećanjem na dva ponižavajuća trenutka u danskoj povijesti: poraz od Pruske i Austrije 1864. godine te kapitulaciju pred nacističkim snagama 9. travnja 1940. Refren "Nikad više 9. travnja" i danas motivira danske vojnike. "Umorni smo od toga da nas velike sile gaze", rekao je Søren Knudsen, koji je služio tri ture u Afganistanu.

Lene Bruun podržavala je sudjelovanje Danske u ratu. "Budući da smo mala zemlja, možemo djelovati samo zajedno s drugima. To je jedini način da preživimo", rekla je.

Danska je 2006. proširila svoj angažman slanjem trupa u provinciju Helmand, zloglasno talibansko uporište. Ukupno je poslala gotovo 20.000 pripadnika. Sudjelovali su u najžešćim borbama koje je danska vojska vidjela još od 1864. godine. Peter Boysen, sadašnji načelnik danske vojske, rekao je da je glavna lekcija bila ta da zemlja može podnijeti žrtve te da se, budući da je riječ bila o pomoći napadnutom savezniku, angažman isplatio.

Posljednji poziv

Dok se Sophia pripremala za odlazak u Afganistan, njezina je majka kao medicinska sestra radila na Grenlandu. Grenland je postao danska kolonija 1721., a danas je samoupravni dio Kraljevine Danske. Danska i dalje kontrolira njegovu obranu i vanjsku politiku.

Ovog je tjedna grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen jasno poručio: "Ako ovdje i sada moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske, biramo Dansku. Biramo NATO, Kraljevinu Dansku i Europsku uniju." Upitan o tim izjavama, Trump je rekao da ne zna tko je Nielsen, ali da bi njegov izbor bio "velik problem za njega".

Prije Sophijina odlaska majka se vratila u Dansku kako bi je ispratila. "Radovala se", prisjetila se. "Išla je raditi ono za što je bila obučena." Sophia je povremeno zvala kući, govoreći da je ondje vruće i pješčano. U posljednjem pismu izrazila je uzbuđenje zbog skorog povratka kući na dopust.

"A onda je rekla: 'Nazvat ću, sutra se rano dižem, pa sada idem spavati'", ispričala je majka. Pismo je završila riječima: "Volim te." Tog 1. lipnja, dok je bila u bolnici u svom rodnom Holbæku, liječnik ju je odveo u sobu za sastanke, gdje joj je muškarac u vojnoj uniformi rekao: "Sophia je mrtva."

Reakcije u Danskoj

Danci su zapanjeni i ljuti zbog prijetnji iz Washingtona. Neki bivši vojnici razmišljaju o odbacivanju američke tehnologije, a dužnosnici u trećoj po veličini općini obećali su nastaviti financirati proslavu američkog Dana neovisnosti samo ako se isključe službeni predstavnici američke vlade.

Načelnik danske vojske Peter Boysen rekao je da razumije bijes obitelji poginulih. Ipak, Danci pokušavaju razdvojiti predsjednika od američkog naroda, no njihova dobra volja nije neograničena. "Mislim da bi danas bilo vrlo teško dobiti potporu za neku misiju pod vodstvom SAD-a u inozemstvu", kaže Lennie Fredskov Hansen, umirovljeni brigadni general.

Stavovi drugih obitelji

Obitelji vojnika poginulih u Afganistanu ne dovode u pitanje misiju protiv talibana niti krive SAD za ishod rata, ali žale zbog naglog povlačenja 2021. godine. "Moram misliti, i još uvijek vjerujem, da je misija bila za opće dobro", kaže Simon Enig, čiji je brat Samuel poginuo od bombe uz cestu. Na pitanje žale li što su poslali svoju djecu u rat pod vodstvom Amerike, Malene Ebert, čiji je sin Michael poginuo 2009., odgovara: "Ne. Mi smo savez, i obveze se moraju ispuniti."

Ipak, Michaelov otac Nicolai Rasmussen ističe i jedan pozitivan učinak Trumpova pritiska: Danska i druge europske zemlje sada više ulažu u vlastitu obranu. "Mogu razumjeti zašto kaže: 'Hej, to je vaša sigurnost. Morate platiti ono što je potrebno'", rekao je Rasmussen.

Novo doba za dansku vojsku

Godinama je Danska smanjivala svoju vojsku. Godine 2024. povukla se iz velike NATO-ove vježbe zbog proračunskih ograničenja. No nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću vlada je promijenila smjer i 2025. podigla izdvajanja za obranu na više od tri posto BDP-a, najviše u posljednjih pola stoljeća. Prošle je godine vojni rok proširen i na žene.

Sophijina majka osvrnula se na tu promjenu. "Ovo je novi svijet", rekla je.