PRIJETNJA Donalda Trumpa uvođenjem carina za osam europskih zemalja zbog njihovih stavova o Grenlandu njegov je najopasniji i najrazorniji potez, piše za The Telegraph John Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu Donalda Trumpa. Prijetnja je bez presedana, nerazumna i suprotna temeljnim američkim interesima, dodaje Bolton.

Bolton i Trump razišli su se u rujnu 2019. godine, nakon niza sukoba oko politike prema Sjevernoj Koreji, Iranu, Afganistanu i Rusiji. Nakon odlaska iz Bijele kuće postao je jedan od najglasnijih Trumpovih kritičara

Osim što pokazuju nepoznavanje povijesti i nekoherentnost, Trumpove objave na društvenim mrežama imaju nesagledive posljedice za odnose sa saveznicima, NATO savez te vjerodostojnost Sjedinjenih Država Mnogi Trumpovi pristaše umanjuju njegove ispade govoreći: "tako on jednostavno govori". Drugi kažu da bismo Trumpa trebali shvatiti "ozbiljno, ali ne doslovno", no nijedna od tih interpretacija ne može ublažiti njegove izjave, kaže Bolton.

Strateška važnost Arktika

Postoji razlog za zabrinutost za sigurnost Grenlanda i svih teritorija NATO-a koji okružuju Arktički ocean. Visoki sjever postao je meka točka NATO-a, slično kako je Winston Churchill opisao Sredozemlje u Drugom svjetskom ratu. Rusija je već arktička sila, a Kina to namjerava postati. Jedan od scenarija o kojima Peking zasigurno razmišlja jest prolazak kineske flotile kroz Beringov prolaz i Arktički ocean u Sjeverni Atlantik, piše Bolton.

SAD, Kanada, Danska, Norveška i cijeli NATO imaju velik interes za nadogradnju zajedničkih obrambenih napora duž arktičke obale. To uključuje ozbiljne napore za nadzor upada ruskih i kineskih površinskih i podvodnih plovila, kao i njihovog zračnog nadzora putem satelita, dronova, pa čak i "meteoroloških" balona.

Ovdje se manje radi o neprijateljskoj invaziji, koju Trump smatra neizbježnom, a više o prikupljanju obavještajnih podataka radi zaštite od budućih ratobornih aktivnosti. Neposrednija je briga zbog pokušaja Pekinga i Moskve da kupe kontrolu nad Grenlandom putem financijskih inicijativa u stilu "Pojasa i puta", kao što je to učinjeno u Južnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi, dodaje.

Moguća rješenja kroz suradnju

Sva se ta pitanja mogu riješiti pregovorima među saveznicima u NATO-u i ne zahtijevaju ni američki suverenitet nad Grenlandom, ni vojnu ili ekonomsku prisilu. Iako bi Bolton, kako navodi, bio oduševljen da Grenlanđani slobodno glasaju za priključenje SAD-u, smatra da je Trumpovo ponašanje to onemogućilo. Postoje brojne alternative, počevši od američko-danskog "Ugovora o obrani Grenlanda" iz 1951. godine.

Prema tom ugovoru, Washington može tražiti izgradnju vojnih objekata na Grenlandu. Danski dužnosnici, kako navodi, ne razumiju zašto Trump to ne zatraži, jer su spremni pristati. Ugovor se oslanja na prethodne obrasce suradnje; primjerice, u Drugom svjetskom ratu Amerika je imala 17 vojnih baza na Grenlandu, a tijekom Hladnog rata otok je bio ključan za rano upozoravanje na sovjetske balističke projektile.

Unutarnja politika i posljedice

Neslaganje s Trumpom među republikancima u Kongresu značajno je poraslo. Bolton vjeruje da bi pokušaj provedbe carina izazvao "temeljitu republikansku pobunu". Izražava i nadu da će Vrhovni sud proglasiti većinu Trumpovih carina nevažećima ili neustavnima.

Ako se Trumpa ne zaustavi, odnosi između Washingtona, Londona i ostalih savezničkih prijestolnica mogli bi se zapanjujuće pogoršati, što bi u konačnici dovelo do smanjenja sigurnosti u svijetu koji je suočen sa sve većim prijetnjama.