AMERIČKI predsjednik Donald Trump koristi svoju prijetnju carinama protiv osam europskih saveznica NATO-a kako bi podijelio Europu, prema riječima više istraživačice Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP).

>> Iz minute u minutu

"Trump to čini jer može i jer je Grenland za njega važan 'trofej'", rekla je Laura von Daniels za dpa. Ciljajući pojedine europske zemlje carinama, Trump nastoji "primijeniti maksimalan pritisak i podijeliti Europljane, koji su do sada bili čvrsto ujedinjeni u krizi na Grenlandu".

Grenland kao politički “trofej”

Trump je u više navrata isticao da želi kontrolu nad Grenlandom kako bi, prema vlastitim tvrdnjama, zajamčio sigurnost u Arktiku u kontekstu prijetnji Kine i Rusije. Grenland, koji je uglavnom autonoman dio Danske, odbacio je takvu mogućnost.

Trump je u subotu najavio dodatne 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače, uz upozorenje da bi one mogle narasti na 25 posto od lipnja ako se ne postigne sporazum kojim bi SAD kupio Grenland.

Zaobilaženje Kongresa i zakon o izvanrednim ovlastima

Ovlast za uvođenje carina leži na američkom Kongresu, no Trumpova administracija koristi Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) iz 1977. godine, koji predsjedniku omogućuje donošenje uredbi u kriznim situacijama bez uključivanja parlamenta. Prema von Daniels, to bi moglo objasniti i tajming odluke.

Kao dodatni mogući motiv navodi se i Trumpovo planirano putovanje na Svjetski ekonomski forum u Davosu, gdje želi demonstrirati političku i ekonomsku moć. "Trump se oslanja na zastrašivanje i ponižavanje vlastitih saveznika, prije svega Danske i Grenlanda", rekla je von Daniels, dodajući da s ekonomske i sigurnosne perspektive za takav potez nema razumljivih razloga.

Unatoč pritiscima, europske zemlje zasad ostaju ujedinjene u stavu da je teritorijalni integritet Grenlanda i Danske neupitan te da SAD-u nije potrebna kontrola nad otokom kako bi štitio Arktik.

Grenland poručio: Ne želimo biti dio SAD-a

Grenlandske vlasti više su puta istaknule da ne žele postati dijelom Sjedinjenih Država, dok članice NATO-a naglašavaju da se sigurnosna pitanja Arktika mogu rješavati u okviru Saveza, bez teritorijalnih pretenzija.