IRAN je već deset dana pogođen jednim od najdrastičnijih prekida interneta u povijesti, pri čemu je 92 milijuna građana odsječeno od svih internetskih usluga, a zabilježeni su i prekidi u telefonskim i SMS uslugama. Iranska vlada ukinula je usluge 8. siječnja, navodno kako bi suzbila prosvjede i spriječila međunarodni nadzor nad djelovanjem vlasti, piše BBC.

Strah od trajne digitalne izolacije

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da je internet isključen kao odgovor na, kako je opisao, izvana usmjerene "terorističke operacije". Vlada nije objavila kada će internetske usluge biti ponovno uspostavljene, no prema novim izvješćima, vlasti iza kulisa možda planiraju trajno ograničiti pristup internetu.

Novinska stranica IranWire izvijestila je 15. siječnja da je glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani rekla novinarima kako međunarodni pristup internetu neće biti dostupan barem do iranske Nove godine krajem ožujka. Organizacija za praćenje slobode interneta FilterWatch vjeruje da vlada ubrzano uvodi nove sustave i pravila kako bi Iran odsjekla od globalne mreže.

"Ne bi trebalo biti očekivanja ponovnog otvaranja međunarodnog pristupa internetu, a čak i nakon toga, korisnički pristup međunarodnom internetu nikada se neće vratiti u svoj prijašnji oblik", naveo je FilterWatch, pozivajući se na neimenovane vladine izvore.

Iako BBC ne može neovisno potvrditi ovo izvješće, novinari s kojima je razgovarao BBC Persian također su potvrdili da im je rečeno kako pristup internetu neće biti uskoro obnovljen.

Od privremenih prekida do "komunikacijske crne rupe"

Iran već godinama strogo kontrolira internet, blokirajući većinu zapadnih aplikacija, društvenih medija i stranih novinskih portala. Unatoč tome, mnogi su građani uspijevali pristupiti popularnim aplikacijama poput Instagrama koristeći virtualne privatne mreže (VPN).

Aktivisti za slobodu interneta iz organizacije Access Now kažu da je Iran redovito koristio prekide interneta kako bi prikrio nasilje i brutalne obračune s prosvjednicima, kao što je bio slučaj tijekom prosvjeda u studenom 2019. i rujnu 2022. godine. Prekid je također nametnut tijekom iransko-izraelskog sukoba u lipnju 2025. Ipak, trenutačni prekid traje duže od bilo kojeg prethodnog.

U javnoj izjavi, organizacija Access Now navela je da je potpuna obnova pristupa internetu nužna. "Ograničavanje pristupa ovim ključnim uslugama ne samo da ugrožava živote, već i potiče vlasti da prikrivaju i izbjegavaju odgovornost za kršenja ljudskih prava", stoji u priopćenju.

Već postoje izvješća da prekid interneta ozbiljno utječe na gospodarstvo u Iranu, pri čemu je posebno pogođena e-trgovina. Prema procjenama Novinske agencije aktivista za ljudska prava (HRANA) od 18. siječnja, zabilježeno je više od 3.300 potvrđenih smrti prosvjednika, dok se više od 4.380 slučajeva još provjerava.

Agencija također izvještava da je broj uhićenja dosegao 24.266 u 187 gradova. Vjeruje se da su stvarne brojke znatno veće, no zbog nedostatka pristupa informacijama ne mogu se neovisno provjeriti.

Planovi za slojeviti sustav kontrole

Projekt za praćenje interneta FilterWatch navodi da najnoviji prekid označava početak ekstremnije "digitalne izolacije" i pojačanog nadzora nad onim što se govori, šalje i gleda na internetu.

Amir Rashidi, direktor za kibernetičku sigurnost i digitalna prava u grupi Miaan koja vodi FilterWatch, rekao je za BBC kako vjeruje da se vlasti kreću prema slojevitom sustavu u kojem pristup globalnom internetu više ne bi bio automatski, već bi podlijegao odobrenju. Očekuje da bi se pristup odobravao kroz proces registracije i provjere, dodajući da tehnička infrastruktura za takav sustav postoji već godinama.

Prema FilterWatchu, o planovima se ne raspravlja javno, a ključne odluke sve se više donose unutar sigurnosnih tijela, a ne civilnih ministarstava. Zaštita Irana od kibernetičkih napada, kojih je posljednjih godina bilo mnogo, mogla bi biti dodatni motiv za ove poteze.

Po uzoru na Kinu i Rusiju

Ako se Iran odluči za provedbu najavljenih planova, slijedit će primjere sustava u Rusiji i Kini. Kina predvodi u kontroli interneta ne samo masovnom državnom cenzurom, već i ograničavanjem pristupa stranom sadržaju.

Takozvani "Veliki kineski vatrozid" blokira građanima veći dio globalnog interneta, a zapadne aplikacije poput Facebooka, Instagrama i YouTubea nedostupne su bez VPN-ova, čija je upotreba također sve teža.

Rusija je 2019. godine započela testiranje plana za stvaranje sličnog sustava pod nazivom Ru-net. Za razliku od Kine, koja je državnu kontrolu ugrađivala u internet desetljećima, Rusija je mora naknadno implementirati u postojeće složene sustave.

Plan Rusije uključuje i mogućnost potpunog isključivanja s globalne mreže pomoću "prekidača za isključivanje" (kill switch) u kriznim situacijama, čime bi se stvorila digitalna granica.

Budućnost interneta u Iranu

Ako su izvješća točna, čini se da Iran planira kombinaciju kineske i ruske kontrole interneta. "Čini se da u Iranu postoji pokret da se svi izoliraju od bilo kakvog elektroničkog pristupa, osim ako to ne odobri vlada", rekao je stručnjak za računalnu sigurnost, profesor Alan Woodward sa Sveučilišta Surrey.

On vjeruje da iranski režim vjerojatno koristi trenutačni prekid kako bi proveo dugoročne planove i tehničke promjene.

Tehnologije poput Starlinka i drugih internetskih usluga iz niske Zemljine orbite (LEO) zakomplicirale su kontrolu za iranske vlasti. LEO usluge omogućuju korisnicima da zaobiđu cenzuru i prekide povezivanjem putem satelita.

Vlada je pokušala ometati neke korisnike Starlinka, no potvrđeno je da drugi terminali i dalje rade nakon što je tvrtka ažurirala softver. Usluga u vlasništvu Elona Muska također je ukinula pretplatu za iranske korisnike.

Unatoč sve većem broju alata koje koriste represivni režimi, Woodward je optimističan glede budućnosti interneta. Navodi napredak u LEO tehnologiji i činjenicu da mnogi telefoni sada mogu koristiti satelite za slanje SOS poruka čak i bez internetske veze.

"Gotovo je neizbježno da će pristup internetu s vremenom postati uistinu univerzalan, ali to će uvijek biti igra mačke i miša za represivne režime", zaključuje Woodward.