UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski danas je na online konferenciji odgovorio na pitanje o mogućoj ulozi ukrajinskih vojnih snaga na Grenlandu, odgovarajući u kontekstu sve oštrijih američkih pritisaka koje SAD vrši na Europu oko tog arktičkog otoka.

Novinar je upitao Zelenskog hoće li Ukrajina poslati vojnike na obuku u Grenland ako to Danska zatraži, uključujući pilote ili operatere dronova, te je li Ukrajina uspjela dobiti dopuštenje od Europske unije da kupuje američko oružje sredstvima EU-a u svjetlu trenutnih tenzija zbog Grenlanda.

"Branimo se od ruske invazije, svi vojnici su na bojištu"

Zelenski je rekao da drugi dio pitanja nije u potpunosti razumio, ali je potvrdio da program pod nazivom PURL funkcionira i da Ukrajina kupuje oružje, prije svega sustave protuzračne obrane iz SAD-a novcem Europske unije. Međutim, kada je riječ o slanju ukrajinskih vojnika, istaknuo je da zemlja vodi obrambeni rat protiv ruske invazije te su svi vojnici na bojištu.

"Danas je takvo pitanje suvišno, posebno tijekom totalne invazije. Nama su sve snage usmjerene na frontu", rekao je Zelenski, dodavši da se takvo raspoređivanje ne razmatra jer Ukrajina nije članica NATO-a i njezino članstvo nije na vidiku, što, smatra, ograničava mogućnosti takvih angažmana.

Grenland kao ključna točka u napetostima između SAD-a i Europe

Njegov odgovor dolazi u trenutku kada su se napetosti oko Grenlanda dodatno zakomplicirale nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno istaknuo interes SAD-a za kontrolu nad arktičkim otokom. Trump je u nekoliko navrata rekao da SAD "treba Grenland" iz sigurnosnih razloga, uključujući i eventualnu prijetnju Rusije ili Kine, što su lokalne vlasti oštro odbile, naglašavajući da je Grenland "ni pod kojim uvjetima nije na prodaju" i da odluku o njegovoj budućnosti trebaju donijeti ljudi Grenlanda i Danske.

Reakcije Europe na Trumpove izjave uključuju i slanje vojnih kontingenata na Grenland kao dio NATO vježbe Operation Arctic Endurance, kojom se želi pokazati zajednička predanost obrani teritorija unutar sjevernoatlantskog saveza. Francuska, Njemačka, Švedska, Norveška i druge države poslale su simboličan broj vojnika kako bi podržale Dansku u jačanju sigurnosti otoka, dok se planira i veći stalni NATO-ov angažman u regiji.

Ove akcije uslijedile su nakon što je Trump odbio isključiti mogućnost korištenja sile za stjecanje Grenlanda i zaprijetio uvođenjem carina na robu iz osam europskih zemalja ako se ne postigne dogovor o američkoj "kupnji" otočja - prijetnja koju su europski čelnici označili kao pokušaj ucjene i opasan potez prema transatlantskim odnosima.