ČELNICI Europske unije zauzimaju čvršći stav prema Sjedinjenim Američkim Državama i traže od Europske komisije da pripremi svoje najmoćnije trgovinsko oružje ako Donald Trump ne povuče prijetnje vezane uz Grenland. Njemačka se pridružila Francuskoj u zahtjevu da Komisija istraži aktiviranje Instrumenta protiv prisile (ACI), što će biti tema izvanrednog summita čelnika EU-a u Bruxellesu, piše Politico.

Ovaj potez Berlina približava EU snažnijem odgovoru, potaknut Trumpovom retorikom o danskom teritoriju. "Odlučnost je prisutna već nekoliko dana", izjavio je jedan od diplomata. "Osjetili smo to u našim bilateralnim razgovorima... postoji vrlo široka podrška da se EU mora pripremiti za sve scenarije, a to uključuje i da su svi instrumenti na stolu."

Prijetnja carinama

Odluka vlada ovisit će o Trumpovom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Iako europski čelnici pokušavaju dogovoriti sastanke s njim kako bi ga odvratili od uvođenja carina, istovremeno se pripremaju za najgore.

Trump je najavio uvođenje carine od 10 posto na saveznike u NATO-u koji su se usprotivili njegovom potezu vezanom za Grenland, uključujući Francusku, Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Švedsku i Finsku. Naknadno je zaprijetio i carinom od 200 posto na francusko vino i šampanjac.

Opcije na stolu

Osim Instrumenta protiv prisile, poznatog i kao "trgovinska bazuka", čelnici su razmatrali i raniji paket odmazde koji bi uveo carine na američki izvoz u vrijednosti od 93 milijarde eura.

Dvojica diplomata EU-a navela su kako je moguće prvo uvesti te carine, dok Komisija provodi složeniji proces pokretanja snažnijeg trgovinskog oružja. Instrument protiv prisile omogućuje širok raspon mjera, poput uvođenja carina, ograničavanja izvoza strateške robe ili isključivanja američkih tvrtki iz javnih natječaja.

Posljednji put kada je EU razmatrao korištenje ovog instrumenta protiv SAD-a - kada je Trump 2025. godine uveo jednostrane namete - Europa je odustala. Ovoga puta, diplomati EU-a navode da su zemlje članice spremnije podnijeti posljedice.

"To je vrlo drugačija situacija od prošlog ljeta, kada je to bio samo trgovinski spor", rekao je jedan diplomat. "Sada nismo na području 'lijepo je to učiniti', već smo na području 'treba to učiniti'."

Njemački preokret i potraga za jedinstvom

"Postoji konvergencija s Nijemcima, budi se svijest s njihove strane, da moramo prestati biti naivni", rekao je visoki francuski dužnosnik, referirajući se na korištenje instrumenta protiv Washingtona. Dok se francuski predsjednik Emmanuel Macron dugo zalagao za ovaj potez, druge su prijestolnice bile opreznije zbog rizika od daljnje eskalacije i troškova za vlastita gospodarstva.

Čini se da je stav unutar njemačke vlade sada takav da blok mora uspostaviti snažno sredstvo odvraćanja kako bi se izbjegao potpuni trgovinski rat. "Imamo na raspolaganju niz instrumenata i slažemo se da ih ne želimo koristiti. Ali ako ih budemo morali koristiti, onda ćemo to i učiniti", izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Podrška industrije

Za pokretanje Instrumenta protiv prisile potrebna je podrška najmanje 15 zemalja u Vijeću EU-a. Diplomati se nadaju da će se pridružiti i Italija pod vodstvom Giorgie Meloni, što bi bio važan pokazatelj jedinstva.

Rim je za sada naznačio da bi radije nastavio razgovore s Washingtonom, dok je stav Poljske još nejasan. Međutim, zbog približavanja stavova Francuske i Njemačke, pritisak na Rim i Varšavu bit će intenzivan.

Ključnu ulogu u promjeni njemačkog stava ima podrška industrije. Bertram Kawlath, predsjednik njemačkog udruženja proizvođača strojeva VDMA, pozvao je Bruxelles da razmotri korištenje alata protiv prisile, unatoč činjenici da je europska strojarska industrija "već nerazmjerno pogođena američkim carinama".