KANADSKE oružane snage izradile su model za slučaj američke invazije, potaknute izjavama Donalda Trumpa o mogućem pripojenju kanadskog teritorija. Smatra se da je ovo prvi put u 100 godina da Ottawa službeno razmatra mogućnost napada sa svoje južne granice, piše The Telegraph.

Taktika mudžahedina

Prema izvješću, kanadski generali smatraju da bi se zemlja zbog goleme vojne nadmoći SAD-a morala osloniti na nekonvencionalno ratovanje. Model predviđa primjenu taktika sličnih onima koje su koristili afganistanski mudžahedini protiv američkih snaga, što uključuje zasjede u stilu "udari i bježi" koje bi provodili vojnici i naoružani civili. Također, dronovi bi imali važnu ulogu u nanošenju maksimalnih gubitaka američkim snagama, po uzoru na ukrajinsku vojsku u borbi protiv Rusije.

Kanadski obrambeni dužnosnici procjenjuju da bi američke snage mogle svladati kanadsku obranu u samo dva dana. U tom bi slučaju kanadska vojska pokrenula pobunu nalik 20-godišnjem otporu koji su džihadisti u Afganistanu vodili protiv SAD-a.

Vojni nesrazmjer i saveznici

Kanadska vojska, koja broji 71.500 aktivnih pripadnika i 30.000 rezervista, znatno je manja od američke, koja ima 2,8 milijuna unovačenih vojnika. Samo američki marinci, za koje se pretpostavlja da bi vodili napad, imaju oko 186.000 aktivnih pripadnika i 40.000 u pričuvi. Kako bi se umanjio taj nedostatak, načelnica kanadskog obrambenog stožera, generalica Jennie Carignan, najavila je planove za stvaranje pričuvnih snaga od 400.000 dobrovoljaca.

Jedan visoki obrambeni izvor izjavio je kako bi Kanada imala najviše tri mjeseca za pripremu za kopnenu i pomorsku invaziju od trenutka prvih naznaka gomilanja američkih trupa. U planskim dokumentima navodi se da bi se za pomoć pozvalo saveznike poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.

Procjene i politički kontekst

Unatoč razradi plana, u samom modelu stoji kako je iznimno malo vjerojatno da bi Sjedinjene Države napale svog sjevernog susjeda. Umirovljeni general-pukovnik Mike Day, bivši glavni strateški planer kanadskih oružanih snaga, ocijenio je ideju američke invazije "maštovitom". Ipak, dodao je da, ako bi se to dogodilo, ni Amerika ne bi imala dovoljno vojnika za okupaciju svih većih kanadskih gradova.

"Njihova jedina nada bio bi prodor sličan ruskom prema Kijevu i nada da će to uspjeti te da će se ostatak zemlje predati nakon što zauzmu sjedište moći u Ottawi. Kao i Ukrajina, bilo bi mi nezamislivo da bismo se predali ako bi zauzeli naš glavni grad", rekao je Day.

U modelu se također naglašava kako se pod predsjedništvom Donalda Trumpa Amerika udaljava od svoje uloge temelja zapadnih saveza koju je imala od kraja Drugog svjetskog rata. Kanadski premijer Mark Carney izjavio je kako je došlo do "pukotine" u svjetskom poretku nakon što je Trump zatražio preuzimanje Grenlanda. Trump je više puta izjavio kako bi želio da Kanada bude dio SAD-a, nazivajući Carneyevog prethodnika Justina Trudeaua "guvernerom velike države Kanade" te se šalio da je Kanada "51. država".

Kao jedan od razloga Trumpovog interesa za Kanadu navodi se njegovo uvjerenje da se Ottawa nije sposobna nositi s prijetnjama Kine i Rusije sa sjevera. U jeku napetosti, Trump je u kolovozu 2025. uveo carine od 35 posto, koje je kasnije smanjio. Nedavno izvješće NBC Newsa navodi da on i dalje ima "fiksaciju" da Kanadu učini dijelom SAD-a.