NEKOLIKO dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump naveo prijetnju iz Rusije kao razlog za moguću aneksiju Grenlanda, pozvao je Vladimira Putina da se pridruži njegovom Odboru za mir.

Reakcija Moskve na Trumpovu ideju o Grenlandu bila je dvojaka: dužnosnici Kremlja naizmjence su izražavali suosjećanje sa stanovnicima arktičkog otoka i entuzijazam za američke napore. Smatra se da takav pristup ukazuje na strategiju iskorištavanja krize kako bi se oslabilo zapadno jedinstvo i zadržala Trumpova pozornost na drugim pitanjima.

Slabljenje zapadnog jedinstva

Čini se da je Rusija, u tjednima nakon Trumpovih poteza vezanih uz Venezuelu i Iran, privremeno stavila po strani svoje druge geopolitičke ambicije, uključujući one na Arktiku, kako bi zadržala fokus Washingtona dalje od Ukrajine. Istovremeno, Moskva se nada da bi napetosti oko Grenlanda mogle narušiti jedinstvo NATO-a i stvoriti dodatne podjele među ključnim saveznicima Kijeva.

"Bilo bi teško zamisliti da se nešto ovakvo dogodi", izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na tiskovnoj konferenciji, komentirajući, kako je naveo, sve manje "izglede za očuvanje NATO-a kao jedinstvenog zapadnog vojno-političkog bloka."

Kriza oko Grenlanda već je rezultirala time da je Ukrajina potisnuta s dnevnog reda u Davosu, gdje su se europski čelnici okupili kako bi pokušali smiriti situaciju. "Grenland je idealno rješenje", napisao je na svom Telegram kanalu politički analitičar blizak Kremlju Sergej Markov.

Prema njegovom mišljenju, napetosti između Europe i SAD-a mogle bi dovesti do raspada NATO-a. "Tada će EU biti prisiljena zaustaviti svoj rat protiv Rusije", dodao je.

Stajalište Moskve

Nakon godina kritiziranja "kolektivnog Zapada", prokremaljski analitičari sugeriraju da Rusija sada može promatrati kako se njezini protivnici međusobno sukobljavaju. "Naše je vodeće načelo: Neka se međusobno rastrgaju", izjavio je analitičar Vladimir Kornilov u jednoj političkoj emisiji.

Tijekom svoje tiskovne konferencije, Lavrov je odbacio tvrdnje da Moskva ima pretenzije na Grenland, ali je povukao paralelu. Rekao je da je otok važan za sigurnost SAD-a na sličan način kao što je Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija anektirala 2014. godine, važan za Rusiju.

"Grenland nije očigledan dio Danske, zar ne?" rekao je. "To je kolonijalno osvajanje. Činjenica da su se njegovi stanovnici sada navikli živjeti tamo i da se osjećaju ugodno je druga stvar. Ali problem bivših kolonija postaje sve ozbiljnije pitanje."

Moskva je također odbacila tvrdnje da predstavlja vojnu prijetnju Danskoj te je izbjegla izravno kritizirati Trumpa, ocjenjujući njegov potez "povijesnim". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pozvao se na neimenovane "stručnjake" koji vjeruju da će Trump "stvoriti povijest" aneksijom Grenlanda.

"Ostavljajući po strani je li to dobro ili loše, teško je ne složiti se s tim stručnjacima", rekao je Peskov. Ruski državni mediji istaknuli su da bi Sjedinjene Države aneksijom Grenlanda postale druga najveća država na svijetu, odmah iza Rusije.