EUROPSKI parlament planira u ponedjeljak zatražiti od Europske komisije pokretanje postupka za aktiviranje najsnažnijeg trgovinskog instrumenta Europske unije protiv Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je danas predsjednik Odbora za trgovinu Bernd Lange.

"Očekujem da će koordinatori odlučiti zatražiti pokretanje istražnog postupka [Instrumenta protiv prisile]. Naravno, između sada i ponedjeljka ima puno vremena i vidjet ćemo što će se dogoditi", rekao je Lange novinarima u Strasbourgu, piše Politico.

Odgovor na Trumpove prijetnje

Ovaj potez dolazi u vrijeme zategnutih odnosa između EU i SAD-a, nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa vezanih za Grenland, samoupravni danski teritorij. Trump je također zaprijetio uvođenjem carina europskim zemljama koje su podržale Kopenhagen.

Unutar EU raste odlučnost za odgovorom, a Europski parlament je u srijedu i formalno zamrznuo ratifikaciju trgovinskog sporazuma s SAD-om sklopljenog prošlog ljeta.

Glasovi iz redova zastupnika

"Europa mora govoriti jezikom koji Trump razumije. Spremni smo krenuti naprijed s ACI-jem. Više bih voljela odluku danas, ali nadam se snažnoj i jedinstvenoj izjavi u ponedjeljak. Nemamo vremena za gubljenje", izjavila je švedska europarlamentarka Karin Karlsbro iz liberalne skupine Renew.

S druge strane, Jörgen Warborn, vodeći zastupnik za trgovinu iz Europske pučke stranke, izrazio je oprezniji stav. Novinarima je rekao kako je "preuranjeno reći" hoće li se složiti sa zahtjevom Komisiji za pokretanje instrumenta. "Sada se moramo dodatno koordinirati i raspraviti koje opcije imamo u slučaju daljnjih akcija. Ništa nije isključeno", dodao je Warborn.

Pritisak i s razine država članica

Čelnici država članica EU također zauzimaju čvršći stav te žele da Europska komisija pripremi svoj mehanizam. Njemačka se pridružila Francuskoj u najavi da će na hitnom sastanku čelnika u četvrtak zatražiti od Komisije da istraži pokretanje tog alata, osim ako Trump ne povuče svoje prijetnje.

Instrument protiv prisile, koji se može aktivirati na zahtjev pogođene strane, uključujući i Europski parlament, smatra se jednim od najsnažnijih alata EU.

On obuhvaća širok raspon mogućih protumjera, poput uvođenja carina, ograničavanja izvoza strateške robe ili isključivanja američkih tvrtki iz javnih natječaja. Odluka o njegovoj primjeni ne donosi se lako jer bi imala značajan utjecaj na gospodarstvo EU.