AMERIČKI predsjednik Donald Trump u svom je obraćanju na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu kritizirao europske energetske politike i ustvrdio da su SAD "vratile" Grenland Danskoj nakon Drugog svjetskog rata. U nizu smjelih izjava ponovio je i svoju dugogodišnju tvrdnju o okončanju osam ratova. Euronewsov tim za provjeru činjenica, The Cube, istražio je neke od njegovih navoda kako bi utvrdio njihovu točnost.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Tvrdnje o NATO-u

Trump je u svom govoru više puta kritizirao NATO i njegove članice zbog nedovoljnog doprinosa, ustvrdivši da SAD dobiva vrlo malo u usporedbi s onim što daje. Time je doveo u pitanje hoće li Savez podržati njegovu zemlju u slučaju napada.

"Nikada nismo ništa dobili od NATO-a", rekao je predsjednik, dodajući kasnije: "Nikada nismo ništa tražili, to je uvijek jednosmjerna ulica." "Bit ćemo 100% uz NATO, ali nisam siguran hoće li oni biti uz nas", dodao je Trump.

Međutim, SAD je jedina zemlja koja se ikada pozvala na klauzulu o zajedničkoj obrani iz Članka 5. Ugovora o NATO-u, čime je aktivirana obveza svake članice da joj priskoči u pomoć. To se dogodilo nakon napada 11. rujna 2001. godine.

Prema NATO-u, Savez je pomogao SAD-u na različite načine, uključujući poboljšanje razmjene obavještajnih podataka, pružanje pojačane sigurnosti američkim objektima i pokretanje svoje prve protuterorističke operacije - Operacije Eagle Assist - koja je trajala od listopada 2001. do svibnja 2002. godine.

Obrana Saveza

Trump je također tvrdio da je SAD plaćao "praktički 100%" proračuna NATO-a prije nego što je preuzeo dužnost, no ni to nije točno. Ako je mislio na zajednički proračun NATO-a, podaci Saveza pokazuju da je SAD u razdoblju od 2024. do 2025. godine doprinosio s oko 15,9% njegovim sredstvima, jednako kao i Njemačka.

Taj je postotak pao na nešto manje od 15% za razdoblje 2026.-2027., ponovno izjednačeno s Njemačkom. Moguće je da je Trump mislio na obrambenu potrošnju članica NATO-a.

Ipak, pogrešno je reći da je SAD ikada doprinosio 100% obrani Saveza. U 2016. godini, posljednjoj prije Trumpovog prvog mandata, američka obrambena potrošnja činila je 71% ukupne potrošnje svih članica, što je od tada palo na procijenjenih 66%.

Cijene električne energije u Njemačkoj

Tijekom svog govora, Trump je napao energetske politike europskih zemalja, tvrdeći da su cijene električne energije u Njemačkoj sada 64% više nego 2017. godine. "Njemačka proizvodi 22% manje električne energije nego 2017. godine. (...) Cijene električne energije su 64% više", rekao je.

Nije jasno odakle Trumpu ti podaci. Pregled podataka Njemačkog udruženja industrije energije i vode pokazuje da je prosječna cijena električne energije za kućanstva 2017. iznosila 30,36 centi po kilovat-satu. Godine 2025. prosječna cijena bila je oko 39,28 centi po kWh, što predstavlja povećanje od oko 29%, a ne 64%.

Podaci njemačkog Saveznog ureda za statistiku i Eurostata prikazuju sličnu sliku, s povećanjem od oko 31%. Cijene električne energije u Njemačkoj su porasle, osobito 2022. i 2023., što stručnjaci povezuju s poremećajima u opskrbi plinom nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Obmanjujuće izjave

Trump je za visoke cijene okrivio politike obnovljivih izvora energije, koje je nazvao "Novom zelenom prevarom". Također je izjavio da Ujedinjeno Kraljevstvo "proizvodi samo 1/3 ukupne energije iz svih izvora u usporedbi s 1999. godinom".

Vladini podaci pokazuju da je proizvodnja energije 2023. pala za 66% u odnosu na vrhunac iz 1999., što je otprilike jedna trećina. Međutim, njegova tvrdnja da UK "ne koristi" svoje rezerve u Sjevernom moru je obmanjujuća, jer je proizvodnja prirodno opala iscrpljivanjem većine dostupnih nalazišta.

Okončanje osam ratova

Trump je ponovio svoju tvrdnju da je od početka svog drugog mandata u siječnju 2025. okončao osam ratova. Prethodno je naveo sukobe: Izrael i Hamas, Izrael i Iran, Egipat i Etiopija, Indija i Pakistan, Srbija i Kosovo, Ruanda i Kongo, Armenija i Azerbajdžan te Kambodža i Tajland.

Iako je Trumpova administracija sudjelovala u posredničkim naporima, njegov utjecaj nije tako jasan kako tvrdi. Primjerice, sporazum između kongoanskih snaga i pobunjenika koje podržava Ruanda je postignut, ali borbe su se nastavile.

U Gazi je pokrenuta druga faza plana o prekidu vatre, no mnoge točke prve faze nisu ostvarene. Napetosti između Egipta i Etiopije nisu prerasle u rat, a tijekom Trumpovog drugog mandata nije bilo ni prijetnje ratom između Srbije i Kosova. Armenija i Azerbajdžan još nisu potpisali konačni mirovni sporazum.

SAD je "vratio" Grenland Danskoj

Donald Trump je više puta ustvrdio da su Sjedinjene Države vratile Grenland Danskoj nakon Drugog svjetskog rata. "Već smo ga imali kao povjerenik, ali smo ga s poštovanjem vratili Danskoj nedavno", rekao je.

U stvarnosti, iako je SAD preuzeo odgovornost za obranu Grenlanda tijekom rata, to nije utjecalo na suverenitet Danske nad otokom. SAD je pokušao kupiti Grenland nekoliko puta, a najpoznatija je ponuda predsjednika Harryja Trumana iz 1946. od 100 milijuna dolara u zlatu, koju je Kopenhagen odbio.

Obrambenim sporazumom iz 1951. godine Washington je formalno priznao "suverenitet Kraljevine Danske nad Grenlandom". Godine 2004. SAD je također priznao status Grenlanda kao ravnopravnog dijela danskog kraljevstva.