NAKON uspješne vojne operacije u Venezueli ranije ovog mjeseca, američki predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio retoriku o Grenlandu. Iz dana u dan svijet je slušao tvrdnje o američkom pravu na taj teritorij, prijetnje vojnom silom i carinama prema tradicionalnim europskim saveznicima.

A sada se čini kao da je sve, barem zasad, nestalo u oblaku dima, analizira BBC.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kojeg mnogi smatraju ključnim sugovornikom sposobnim smiriti Trumpa, očito je uspio spustiti američkog predsjednika s politički opasne razine eskalacije.

Smirivanje tenzija

Temelji za smirivanje krize možda su postavljeni prošloga tjedna, tijekom posjeta Washingtonu ministara vanjskih poslova Danske i Grenlanda. Posjet je završio dogovorom o osnivanju „radne skupine” koja bi trebala raspravljati o budućnosti Grenlanda.

Rutte je, čini se, uspio izgladiti pitanje koje je prijetilo ozbiljnim potresom unutar sjevernoatlantskog saveza. Iako detalji dogovora još nisu poznati, mnogi se pitaju zašto je bila potrebna gotovo panična dvotjedna kriza kako bi se došlo do ove točke.

Danska je već dulje poručivala da nema ništa protiv jače američke vojne prisutnosti na Grenlandu. Ako je NATO sada doista obećao povećati svoju prisutnost na i oko otoka, to bi moglo donekle umiriti Trumpa i uvjeriti ga da Savez napokon ozbiljno shvaća stratešku važnost Grenlanda.

Prema navodima američkih dužnosnika, o kojima piše New York Times, jedna od ideja o kojoj se razgovara jest da Danska ustupi suverenitet nad manjim dijelovima Grenlanda na kojima bi SAD gradio vojne baze, po uzoru na aranžman prema kojem Ujedinjeno Kraljevstvo ima suverene baze na Cipru.

Kakav će biti dogovor?

Trump je rekao da bi dogovor uključivao i pristup mineralnim resursima Grenlanda. Ni Danska ni NATO zasad nisu potvrdili te, kao ni druge neslužbene informacije.

Iz NATO-a poručuju da će se razgovori usredotočiti na „osiguravanje sigurnosti Arktika kroz zajedničke napore, posebno sedam arktičkih saveznika”, SAD-a, Kanade, Danske, Norveške, Švedske, Finske i Islanda – s ciljem sprječavanja jačanja ruskog i kineskog gospodarskog ili vojnog utjecaja na Grenlandu.

Detalji dogovora vjerojatno će uskoro izaći na vidjelo. No činjenica da je Trump izazvao dva tjedna visoke političke drame i osjećaj gotovo egzistencijalne krize unutar NATO-a kako bi se došlo do ove faze neće se lako zaboraviti.

Kanadski premijer Mark Carney nazvao je situaciju „puknućem”, poručivši da se stari poredak „neće vratiti”. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila je o „seizmičkoj promjeni” i pozvala na veću europsku neovisnost. Teško je zamisliti brz povratak na staro u smislu odnosa Amerike i ostalih NATO saveznica.