AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je postojanje "okvira budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom", što je iznenadilo mnoge nakon višednevnih napetosti. Tenzije su dosegnule vrhunac prijetnjom ekonomskim sankcijama osmorici bliskih američkih saveznika koji su se protivili njegovim planovima za preuzimanje ovog poluautonomnog danskog teritorija. Unatoč najavi, Danska i Grenland i dalje jasno ističu da se neće odreći suvereniteta nad najvećim otokom na svijetu, piše BBC.

Što je rečeno o sporazumu?

Predsjednik Trump je priopćenje objavio u srijedu na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nakon razgovora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. "Na temelju vrlo produktivnog sastanka koji sam imao s glavnim tajnikom NATO-a, Markom Rutteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom", izjavio je, ne navodeći detalje, ali je dodao da će se razgovori nastaviti.

S druge strane, Rutte je rekao da na sastanku s Trumpom nije razgovarao o ključnom pitanju danskog suvereniteta nad Grenlandom. U Danskoj se smatra da pitanje nije riješeno te da se svaki sporazum mora postići zajednički između Grenlanda, Danske i SAD-a.

"Ne možemo pregovarati o našem suverenitetu" 

Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da Danci mogu pregovarati "o svemu političkom; sigurnosti, investicijama, ekonomiji". "Ali ne možemo pregovarati o našem suverenitetu. Obaviještena sam da to nije bio slučaj", rekla je jučer.

Aaja Chenmitz, jedna od dviju grenlandskih zastupnica u danskom parlamentu, poručila je: "NATO ni u kojem slučaju nema pravo pregovarati o bilo čemu bez nas, Grenlanda. Ništa o nama bez nas." Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper izrazila je nadu da će doći do "izravnih razgovora koje je Danska tražila, za Dansku, Grenland i Sjedinjene Države o putu naprijed oko Grenlanda, štiteći suverenitet Grenlanda".

Postoje li detalji o mogućem dogovoru?

Stalno ponavljanje Danske i Grenlanda da je suverenitet neupitan čini se kao odgovor na izvješća u New York Timesu. U tim izvješćima, anonimni dužnosnici naveli su da se raspravljalo o ideji da Danska ustupi suverenitet nad malim područjima Grenlanda gdje bi SAD izgradio vojne baze. Takav aranžman bio bi sličan statusu dviju britanskih vojnih baza na Cipru, Akrotiri i Dhekelia, koje su pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva od neovisnosti Cipra 1960. godine.

Yvette Cooper nije potvrdila je li upoznata sa sadržajem okvirnog sporazuma, ali je spomenula "neke vrlo praktične rasprave o sigurnosti Grenlanda, dok je vrlo, vrlo jasno da suverenitet Grenlanda nije predmet pregovora". Trump je kao razlog za preuzimanje Grenlanda naveo prijetnju kineskih i ruskih plovila, iako Danska tvrdi da "danas" takva prijetnja ne postoji.

NATO saveznici pokušali su uvjeriti SAD da će pojačati sigurnost na Arktiku. Mark Rutte je u četvrtak za Reuters izjavio da će okvirni sporazum zahtijevati i taj doprinos. "Ne sumnjam da to možemo učiniti prilično brzo. Svakako bih se nadao 2026. godini, nadam se čak i početkom 2026." Jedna od ideja koje je Ujedinjeno Kraljevstvo predložilo je uspostava Arktičke straže, slično misiji Baltičke straže za nadzor brodova u Baltičkom moru, rekla je Cooper.

Hoće li Trumpa zadovoljiti sporazum bez vlasništva?

SAD ima vojnu prisutnost na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata. Prema sporazumu s Danskom iz 1951. godine, SAD može na otok dovesti neograničen broj vojnika, a već ima više od 100 stalno stacioniranih vojnika u bazi Pituffik na sjeverozapadu. Stoga bi se razgovori mogli usredotočiti na ponovno pregovaranje o tom sporazumu. Iako SAD ima vojne baze u mnogim zemljama, poput Njemačke, one ne predstavljaju suvereni američki teritorij.

Trump je, međutim, inzistirao da najam Grenlanda nije dovoljan. "Zemlje moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite najmove. A mi ćemo morati braniti Grenland", rekao je prije dva tjedna. Kako bi stekao otok, prijetio je i upotrebom sile, no od te je prijetnje odustao u Davosu, na olakšanje NATO saveznika. Savez je utemeljen na načelu da je napad na jednog saveznika napad na sve, a Danska je jasno dala do znanja da bi vojni napad SAD-a značio kraj transatlantskog saveza.

Zašto Trump želi Grenland?

Trump je pokušavao kupiti Grenland od Danske još tijekom svog prvog mandata, i nije jedini američki predsjednik s tom idejom. On tvrdi da je Grenland potreban SAD-u za zaštitu od mogućih napada Rusije i Kine te da je ključan za njegov plan izgradnje obrambenog sustava "Zlatna kupola" za zaštitu od raketnih napada. Osim strateškog položaja, SAD je isticao i ogromne, uglavnom neiskorištene rezerve rijetkih zemnih metala na otoku, ključnih za tehnologije poput mobilnih telefona i električnih vozila.

Trump nije izjavio da SAD želi bogatstva Grenlanda, već da američka kontrola nad otokom "sve stavlja u vrlo dobru poziciju, posebno što se tiče sigurnosti i minerala". Zaključio je: "To je dogovor koji traje zauvijek."