U BRUXELLESU se večeras održava izvanredni sastanak čelnika EU-a na kojem će se raspravljati o odnosima s Donaldom Trumpom, a europske sile podijeljene su u nekoliko tabora, svaki sa svojim predvodnikom. Sastanak je sazvan samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik objavio da je s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom postigao "okvir budućeg sporazuma" o Grenlandu, što je Europsko vijeće bacilo u neizvjesnost.

Lideri okupljeni za stolom pokušat će dokučiti što je točno dogovoreno i kako bi Europa trebala odgovoriti. Iako je Trumpova izjava da neće nametnuti carine zemljama EU-a vjerojatno skinula s dnevnog reda planirane trgovinske protumjere, radna večera ostaje ključna za širu raspravu.

Tri neimenovana dužnosnika i diplomata potvrdila su kako će se razgovarati o nizu pitanja koja opterećuju odnose sa SAD-om, uključujući novi pritisak Washingtona na pregovore između Rusije i Ukrajine te osnivanje Mirovnog odbora za Gazu. Predsjednik Europskog vijeća António Costa, koji predsjeda sastankom, morat će pomiriti različite struje, piše Politico.

Emmanuel Macron

Na čelu male, ali sve glasnije skupine zemalja koje se žele suprotstaviti Trumpu nalazi se francuski predsjednik Emmanuel Macron. On je potez vezan uz Grenland u utorak u Davosu nazvao "imperijalizmom ili novim kolonijalizmom" te se požalio na Trumpovu "beskorisnu agresivnost".

Francuska se dosljedno zalaže za manju ovisnost Europe o SAD-u, a njezina vojna industrija mogla bi profitirati od poziva saveznicima da kupuju više oružja proizvedenog na kontinentu. Iza kulisa, francuski diplomati zagovarali su primjenu Instrumenta protiv prisile (ACI) kako bi jasno dali do znanja da će se blok oduprijeti ekonomskim ucjenama.

Ipak, poruke koje je objavio Trump pokazuju da je Macron, čiji je odnos s američkim predsjednikom nekad bio topliji, iza zatvorenih vrata pokušao nastaviti sa svojom ofenzivom šarma. Macrona podržavaju čelnici poput belgijskog premijera Barta De Wevera, koji je javno izjavio da "više nema smisla biti blag" i da je spreman na "trgovinski rat" ako bude potrebno, te španjolski premijer Pedro Sánchez.

Ovu će skupinu ohrabriti činjenica da je Bijela kuća, čini se, popustila pod diplomatskim i ekonomskim pritiskom. Jedan visoki europski diplomat ocijenio je da je činjenica da europski čelnici situaciju shvaćaju ozbiljno i održavaju hitne razgovore "očito bila dio promjene [Trumpovog] mišljenja".

Friedrich Merz

Iako je krhka vladajuća koalicija u Berlinu u početku slala nejasne poruke, njemački kancelar Friedrich Merz sada se, čini se, priklanja Macronovoj strategiji. S jakim fokusom na gospodarstvo, Merz predstavlja zemlje koje bi radije izbjegle nove sukobe s Trumpom, ali počinju shvaćati da možda nemaju drugog izbora.

Javno je poručio: "Želimo izbjeći bilo kakvu eskalaciju u ovom sporu, ako je ikako moguće", ali je i obećao: "Naravno da ćemo zaštititi naše europske interese, kao i naše njemačke nacionalne interese." Kao i mnogi drugi, Merz je pokušao sa šarmom - prošle je godine nelagodno sjedio na sastanku u Ovalnom uredu dok je Trump spominjao njemačku nacističku prošlost.

Sada se čini da se kancelar pomirio s time da će biti potrebno poduzeti odlučnije korake. U rijetkom prikazu jedinstva, njemački su se diplomati privatno pridružili francuskim kolegama, signalizirajući spremnost da podrže pokretanje procesa ACI. "Doista postoji konvergencija u stavovima između Francuske i Njemačke, što je prije bilo nezamislivo", rekao je jedan diplomat EU-a.

Giorgia Meloni

Sve su oči uprte u talijansku premijerku Giorgiju Meloni. Ona je istovremeno uspjela izgraditi poseban odnos s Trumpom i zauzeti ključnu ulogu u oblikovanju vanjske politike EU-a kao dio skupine najvećih gospodarstava. Ako se ona prikloni onima koji zagovaraju odlučniji stav, to će biti jasan znak da je Trump ovoga puta otišao predaleko.

Meloni je tijekom vikenda telefonski razgovarala s američkim predsjednikom. "Naš cilj nije boriti se s Amerikancima", izjavio je nakon poziva njezin ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, tvrdeći da je moguće pronaći rješenje od kojeg obje strane imaju koristi. Iako se Meloni često nevoljko odriče svog komunikacijskog kanala s Bijelom kućom, očekuje se da će se na kraju ipak svrstati uz svoje europske kolege.

"Meloni razumije. Ona je ozbiljna", rekao je drugi visoki diplomat, dodajući da ako njezina veza s Trumpom ne donese rezultate, nema smisla ustrajati u njoj. Među opreznim čelnicima za stolom bit će i nizozemski premijer Dick Schoof, koji je izbjegavao otvoreno kritizirati Trumpa unatoč tome što je njegova zemlja bila jedna od meta novih prijetnji carinama.

Donald Tusk

Iako je dugogodišnji proeuropski političar, poljski premijer Donald Tusk nalazi se u teškom položaju - mora balansirati između javnog mnijenja i predsjednika u Varšavi koji je sklon Trumpu. Poljska, zajedno s baltičkim državama, graniči s Rusijom i ovisi o vojnoj prisutnosti Washingtona u regiji.

Tri su diplomata izjavila za Politico da je ova skupina zemalja, iako podržava jačanje europskog suvereniteta, suzdržanija prema bilo kakvim potezima koji bi se mogli protumačiti kao eskalacija. Stoga će im laknuti što se na ovom summitu još ne moraju donositi velike odluke.

Andrej Babiš

Za češkog premijera Andreja Babiša, milijardera poduzetnika, ovo je drugi summit u Bruxellesu otkako se vratio na dužnost, a mogao bi biti ključan za pokazivanje jedinstva. Do sada se šalio da je kupio globus "da vidi gdje je Grenland" te je izjavio da su Trumpovi strahovi o Rusiji i Kini legitimni, ali je pozvao na miran dogovor kako bi se očuvao NATO.

Još jedan čelnik na kojeg treba obratiti pozornost je slovački premijer Robert Fico. Iako je često kritizirao EU i protivio se naporima za smanjenje ovisnosti o Rusiji, na kraju se obično uskladi s ključnim odlukama. Fico se tijekom vikenda sastao s Trumpom u Mar-a-Lagu i dogovorio zajedničke projekte u nuklearnoj energiji, rekavši da ima poseban odnos s predsjednikom jer "nije briselski papagaj".

U prostoriji će se naći i mađarski premijer Viktor Orbán, dugogodišnji Trumpov obožavatelj, na kojeg se može računati da će se protiviti gotovo svemu što se drugi dogovore. Diplomati kažu da je Budimpešta zabrinuta zbog sve nepredvidljivijeg Washingtona, no, prema riječima jednog izaslanika, Orbán "ne želi talasati" s obzirom na to da ga u travnju čekaju ključni izbori.