OD 2026. godine ruski učenici ocjenjivat će se ne samo prema akademskom uspjehu, već i prema vladanju. Dužnosnici navode da je cilj novog sustava jačanje discipline, no stručnjaci za obrazovanje upozoravaju da se time oživljava sovjetski alat kontrole koji bi mogao kažnjavati neistomišljenike, nametati ideološku usklađenost i uvesti poslušnost kao formalni obrazovni zahtjev, piše portal Takie Dela u članku koji prenosi neovisno ruski portal Meduza.

Obvezne ocjene za sve učenike

Rusko ministarstvo obrazovanja sredinom siječnja objavilo je da će škole od 1. rujna 2026. godine početi uvoditi obvezne ocjene iz vladanja. Ova mjera primjenjivat će se na sve učenike, od prvog razreda osnovne do završetka srednje škole.

Prema ministarstvu, vladanje će se procjenjivati na temelju širokog spektra kriterija, uključujući disciplinu, društvenu interakciju, osobne kvalitete i angažman u nastavi. Dužnosnici ističu kako je svrha mjere provođenje internih školskih pravila, održavanje reda i osiguravanje poštivanja prihvaćenih normi ponašanja.

Učenici će, između ostalog, biti ocjenjivani i prema sudjelovanju u školskim aktivnostima, uključenosti u "društveno koristan rad" te poslušnosti prema uputama učitelja.

"Tradicionalne vrijednosti"

Ideja o vraćanju ocjena iz vladanja prvi se put javno spomenula u prosincu 2024. na sastanku ruskog Predsjedničkog vijeća za ljudska prava. Tada je predsjednik Vladimir Putin pozvao dužnosnike da "barem rasprave" o prijedlogu, dodavši da bi takve ocjene trebale "imati stvarni utjecaj".

Zamjenica ministra obrazovanja Olga Koludarova predstavila je reformu ne samo kao pitanje discipline, već i kao sredstvo za "razvoj osobnosti učenika", jačanje "obrazovne uloge" škole, usađivanje poštovanja prema "tradicionalnim vrijednostima" i zaštitu "časti i dostojanstva učitelja".

Povratak u SSSR

Ocjene iz vladanja imaju dugu povijest u Rusiji. Prvi put su uvedene u sovjetskim školama 1944. godine sa sustavom od pet bodova, a kasnije su, 1970. godine, revidirane na trostupanjski sustav: "uzorno", "zadovoljavajuće" i "nezadovoljavajuće".

Unatoč njihovoj naizgled simboličnoj prirodi, posljedice su bile ozbiljne. Učenicima koji bi na kraju godine dobili nezadovoljavajuću ocjenu iz vladanja bilo je zabranjeno pristupiti završnim ispitima te im je uskraćena diploma, a umjesto nje dobivali su samo potvrdu o pohađanju nastave. Sustav je ukinut u ožujku 1989. godine.

Alat ideološke kontrole

Za kritičare, ovaj prijedlog predstavlja jasan povratak disciplinskoj kontroli iz sovjetskog doba. Stručnjak za obrazovanje Mihail Pavlovets opisuje ga kao nazadovanje ukorijenjeno u logici koja je škole pretvarala u oruđa ideološke provedbe. On tvrdi da ocjenjivanje vladanja proizlazi ne samo iz ideokratske prirode sovjetske države, već i iz strukturnih problema poput pretrpanih učionica i loše obuke učitelja.

Pavlovets upozorava da bi danas posljedice mogle biti još šire, vjerujući da će se ocjene iz vladanja uklopiti u sustav društvenog bodovanja sličan kineskom modelu, koji prati "pouzdanost" građana od djetinjstva. "Represivne metode poput ove", kaže on, "priznanje su nemoći i obrazovnog sustava i države da riješe nagomilane probleme - te nedostatka bilo kakvih drugih alata."

S tom zabrinutošću slaže se i pedagog Dima Zitser, koji ocjene iz vladanja vidi kao mehanizam podčinjavanja i ponižavanja. Prema novom sustavu, tvrdi Zitser, od učenika će se očekivati pokoravanje ne samo u akademskom, već i u ideološkom smislu. Ako učitelj učenicima zada da pletu maskirne mreže, morat će poslušati. Ako im se kaže da je država važnija od pojedinca ili da je Rusija okružena neprijateljima, morat će to ponoviti. Neslaganje se neće tolerirati.