Trump je stvorio novi svjetski poredak
AMERIČKI predsjednik Donald Trump daje. I uzima. Trebalo mu je samo šest dana da izgradi novi svijet. Sedmog dana, njegovim nekadašnjim saveznicima u Europi moglo bi se oprostiti što su se nadali da će se odmoriti. Otkako je prošle subote zaprijetio carinama kako bi preuzeo Grenland, Trumpovo ponašanje koje ruši tabue ostavilo je Zapad bez sumnje da su norme starog svjetskog poretka pometene, piše AP.
Riječ je o "puknuću, a ne tranziciji", kako je to oštro opisao kanadski premijer Mark Carney. Tijekom desetljeća u javnom životu, Trump nikada nije bio sklon uljudnostima, no previranja proteklog tjedna istaknula su se čak i po njegovim standardima.
Kristalizirala su njegovu odlučnost da izbriše poredak temeljen na pravilima koji je upravljao vanjskom politikom SAD-a, i posljedično većinom zapadnog svijeta, još od Drugog svjetskog rata. Na njegovom mjestu stvara se arena bez pravila, gdje pobjeđuje najglasniji i najjači, a temelj starog svijeta, naizgled neraskidivo transatlantsko povjerenje više ne postoji.
Tjedan bez presedana
Trump je još 2019. jasno izrazio želju za danskim teritorijem Grenlanda. No, tek je prošlotjedni ispad s otvorenim prijetnjama NATO saveznici zaprepastio Europu. "Na ovaj ili onaj način, imat ćemo Grenland", obećao je Trump, čak i ako to "učinimo na teži način".
Prije nego što je odgodio opsežne carine za više europskih zemalja, pritisnuo je Dansku da "kaže da" američkom zahtjevu za kontrolu nad Grenlandom. "I bit ćemo vrlo zahvalni. Ili možete reći ne i mi ćemo se sjetiti", poručio je, dovodeći u pitanje sam NATO savez.
Pojavivši se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Trump je govorio o uvođenju carina Švicarskoj, koje je na kraju ublažio, jer mu je čelnik te zemlje "išao na živce" tijekom telefonskog razgovora.
Uvrijeđen sve odlučnijim stavom kanadskog premijera Marka Carneya, Trump mu je povukao poziv da se pridruži njegovom Odboru za mir, organizaciji kojoj predsjeda, a za koju mnogi zapadni saveznici sumnjaju da bi mogla postati konkurent UN-u.
Nova stvarnost
Riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, "tjedan smo započeli eskalacijom, prijetnjama invazijom i carinskim prijetnjama". Ono što je uslijedilo bilo je nezamislivo prije Trumpa: saveznici poput poljskog premijera Donalda Tuska počeli su govoriti o "popuštanju", terminu s bolnom povijesnom težinom u Europi.
"Stvorena je nova stvarnost. Stvarnost koja je vrlo često nestabilna", rekao je viši diplomat EU-a novinarima u četvrtak, navodeći "vrlo neortodoksnu retoriku američke administracije". Konačno, čini se da je poruka shvaćena: SAD više nije prijatelj i pouzdan saveznik kakav je nekad bio.
Za neke, ovo je spoznaja koja je dugo dolazila. "Transatlantski odnosi su definitivno pretrpjeli veliki udarac tijekom prošlog tjedna", izjavila je u četvrtak šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas. Za bivšeg predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, situacija je još jasnija: transatlantski odnos "kakvog smo poznavali desetljećima je mrtav", rekao je za CNN.
U potrazi za novim putem
Suočena s Trumpovim ambicijama, Europa je imala jasan izbor: prkos ili podložnost. "Popuštanje znači nikakve rezultate, samo poniženje", rekao je Poljak Tusk ovog tjedna, dok je belgijski premijer Bart De Wever u Davosu izjavio da bi radije bio "sretan vazal" nego "jadni rob" SAD-a.
Čelnici drugih zemalja, koji su veći dio Trumpove administracije pokušavali pronaći načine za suradnju s njim, postaju sve glasniji. Kanadski premijer Carney brzo se nameće kao vođa pokreta koji traži načine za povezivanje i suprotstavljanje SAD-u.
Govoreći u Davosu, poručio je: "Srednje sile moraju djelovati zajedno jer ako niste za stolom, vi ste na jelovniku". Trump nije dobro primio te primjedbe, odgovorivši prijetnjama prije nego što je povukao poziv za Odbor za mir. "Kanada živi zbog Sjedinjenih Država", rekao je Trump. "Zapamti to, Mark, sljedeći put kad budeš davao izjave".
Članak 5
Carney se, međutim, nije povukao. U Ujedinjenom Kraljevstvu, premijer Keir Starmer oštro je kritizirao Trumpa zbog "uvredljivih i iskreno užasnih" komentara u kojima je sumnjao da bi NATO podržao SAD u slučaju napada. Trump je, čini se, zanemario da je članak 5. NATO-a, koji obvezuje sve članice na zajedničku obranu, pozvan samo jednom, nakon napada 11. rujna na SAD.
Starmer je istaknuo žrtvu 457 britanskih vojnika koji su poginuli u Afganistanu, rekavši da "nikada neće zaboraviti njihovu hrabrost, njihovu odvažnost i žrtvu". Slično tome, Danska, koju je Trump omalovažio, imala je najveći broj poginulih po glavi stanovnika među koalicijskim snagama u Afganistanu.
Razgovori s diplomatima EU-a pokazuju da su se Europljani konačno ujedinili oko potrebe za neovisnošću od hirova Bijele kuće, posebno u pitanjima obrane. "Temeljno neprihvatljivo", tako je Macron osudio američke carine, dodajući: "Mi preferiramo poštovanje, a ne nasilnike".
Oprez i stare navike
Unatoč Trumpovoj galami, Europa se suočava s istim prijetnjama kao i prošlog tjedna. Rusija nastavlja s napadima na Ukrajinu, a finska vojna obavještajna služba upozorava na prijetnje Moskve podvodnoj infrastrukturi na Baltiku. Iako se nitko u Europi ne slaže s predajom suverenog teritorija saveznika, otpor nije univerzalno drzak.
Američka vojna i ekonomska moć i dalje je ključna, a kontinent još nije spreman sam se obraniti od Rusije. Čak i dok se Trump povukao iz konfrontacije oko Grenlanda, njemački kancelar Friedrich Merz govorio je o "zahvalnosti" za Trumpovu promjenu mišljenja.
Baltičke zemlje, obično vrlo otvorene, bile su primjetno tihe. "Umjesto da se fokusiramo na emocionalnu stranu, trebali bismo se fokusirati na vojnu, tehničku stranu", rekla je bivša litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė, dodajući da bi Europi trebalo pet do deset godina da se vojno izjednači s SAD-om na kontinentu.
Smjer djelovanja
Njezin predsjednik Gitanas Nauseda dodao je: "Suradnja bi trebala biti ključna riječ umjesto konfrontacije. SAD je i dalje naš najbliži prijatelj". U Washingtonu, međutim, administracija ne pokazuje znakove popuštanja.
Steve Bannon, Trumpov bivši savjetnik, rekao je da Trump provodi "maksimalističku strategiju" i da mora nastaviti "dok ne naiđe na otpor". "A mi nismo naišli na nikakav otpor", zaključio je Bannon. Senator Chris Coons, demokrat, primijetio je da se Trump povlači samo kada zemlje poput Kine "pokazuju čvrstinu i otpornost".
"Oni koji su bili susretljivi i koji su pregovarali u dobroj vjeri, poput EU-a, čini se da nisu zadobili njegovo poštovanje", zaključio je Coons. "Oni mogu donijeti vlastite zaključke, ali meni se čini da pokušaj udovoljavanja nekome čiji su zahtjevi neuravnoteženi sugerira smjer djelovanja".