PROFESOR Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu gostovao je u emisiji "Intervju tjedna" na Hrvatskom radiju. Govorio je o Trumpovom Odboru za mir, izboru ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda te događajima na ljevici i desnici.

Predsjednik Zoran Milanović zatražio je konzultacije s premijerom Andrejem Plenkovićem oko Trumpovog Odbora za mir, ističući da se odluke ne mogu donositi bez dogovora predsjednika i premijera.

"Najprije treba reći da je predsjednik Milanović, u ovom slučaju, potpuno u pravu. Hrvatski ustav definira da je provođenje vanjske politike zapravo na neki način zajednička ovlast vlade i predsjednika Republike Hrvatske. Mi to znamo već dugi niz godina i isto tako znamo da dvije glave izvršne vlasti nisu baš prionule toj suradnji", naveo je Šalaj.

"Hrvatska već sjedi za stolovima na kojima se donose ozbiljne odluke"

Tvrdi kako dugogodišnja nemogućnost imenovanja veleposlanika zbog nesuradnje pokazuje da je ovo još jedna točka testiranja odnosa predsjednika i premijera. Napomenuo je da je i sam premijer spomenuo potrebu razgovora.

Šalaj ocjenjuje da bi ih iznimne okolnosti izvan uobičajenog ustavnog okvira, kao i globalno preslagivanje političke moći, mogle potaknuti na dogovor. Ipak, naglašava kako, unatoč porukama da Hrvatska treba "sjediti za stolom", smatra da ovo nije stol za kojim bi Hrvatska trebala biti.

Kaže da Hrvatska, kao članica Europske unije, NATO-a i Ujedinjenih naroda, već sjedi za stolovima na kojima se donose ozbiljne odluke, dok je ova inicijativa "nejasna privatna ideja jednog čovjeka, pa makar on bio i američki predsjednik".

"Mora se stvoriti fronta koja će biti protiv takvog vođenja međunarodne politike"

Šalaj ima razumijevanja za Plenkovićev diplomatski pristup, ali ipak misli da vrijeme takve diplomacije prolazi i da će Hrvatska morati zauzeti jasnu poziciju. Osvrnuo se i na otvoreno pismo predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića.

U tom pismu stoji da su Slovenija i snažne članice EU-a odbile sudjelovanje, da je Kanada najprije pozvana pa potom isključena, dok se na međunarodnoj sceni, posebno nakon poruka iz Davosa, vidi neusklađena i kontradiktorna politika Trumpove administracije, uključujući inicijative o Odboru za mir i vizije Gaze bez jasnog mjesta za Palestince.

"Mora se stvoriti jedna fronta koja će biti protiv takvog ponašanja, protiv takvog vođenja međunarodne politike, protiv potpunog ugrožavanja i ono malo međunarodnog prava što nam je ostalo. Tako da sve to, taj Trumpov Odbor za mir, unatoč tome što su neke države, pa čak koliko znam i Mađarska i Bugarska iz EU, što su se odlučile u tome sudjelovati, meni to sliči na jednu ogromnu farsu", rekao je Šalaj.

"Politika postaje sve brutalnija"

Naglasio je kako se stvara dojam da se za ulazak u Odbor za mir mora "platiti" lojalnošću ili novcem kako bi se dokazalo prijateljstvo s Donaldom Trumpom i Sjedinjenim Državama, ali da istovremeno taj Odbor ne jamči ni sigurnost ni mir jer sve ovisi o "Trumpovim hirovima".

"Da nije tragično, bilo bi karikaturalno da plaćate milijardu dolara u jednom odboru za mir čovjeku koji zapravo želi uništiti međunarodni svjetski politički poredak", izjavio je Šalaj.

Tvrdi da politika postaje sve brutalnija i agresivnija, s uvredama i bez poštivanja demokratskih normi, pa su velika očekivanja od lidera EU-a i drugih saveznika da nam ponude alternativu svijetu kakvog zamišlja Donald Trump.

Izbor ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda

Komentirao je izbor troje ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda. Smatra da ta situacija pokazuje složenost političkih odnosa i različitih većina u parlamentu. Premijer želi da dvojicu sudaca predloži HDZ, a jednog SDP, što preslikava odnos snaga, dok SDP odbija sudjelovati i to proglašava trgovinom.

"Jedino moje objašnjenje je da on unaprijed pokušava prebaciti odgovornost na oporbu za eventualnu moguću blokadu Ustavnog suda", naveo je Šalaj. Ističe kako bi bilo zanimljivo da jednog suca predlaže HDZ, jednog SDP, a trećeg ostatak oporbe, no SDP je odlučio ne sudjelovati.

"Za presudu je potrebna većina od 13 sudaca, to je 7, trenutačno ih imamo 10. Kažu da je omjer 5, 5 ili 6, 4 za HDZ, to sad možemo raspravljati, ali očito je da bi u tom slučaju Ustavni sud mogao završiti u blokadi, što nikako naravno nije dobro", istaknuo je.

"Ali tu, i s tim ću zaključiti ovaj dio, to nam zapravo sugerira da možda trebamo razmišljati o novim modelima izbora sudaca Ustavnog suda. Već postoje u javnosti niz prijedloga stručnjaka kako bi se to moglo regulirati", dodao je.

"Prema meni, jedan od najvažnijih je zapravo ograničavanje mandata na jedan. Jer vi kad nemate motiva, znate da imate taj svoj jedan mandat koji može biti 10 ili 12 godina, a ne 8, što vam može onda napraviti parlamentarna većina? Ništa. Vi ste neovisni sudac u tom svom jednom mandatu", objasnio je.

"Milanović nije dovoljno reagirao na aktualne probleme"

Govorio je i o prosvjedima ispred domova političara. Smatra da se u liberalnoj demokraciji to ne bi smjelo događati. Iako postoji sloboda izražavanja i pravo na neslaganje, takve stvari su nedopustive, a po njegovom mišljenju HDZ nije dovoljno reagirao kako bi spriječio takve tendencije.

Dodatno, upozorio je kako predsjednik Milanović, koji je po ustavu ovlašten brinuti o stabilnosti državne vlasti i dobio je veliku potporu građana da ukazuje na negativne društvene tendencije, nije dovoljno reagirao na aktualne probleme.

"Meni se čini da se on pretvorio u jednog geopolitičkog analitičara koji nam tumači što se događa u svijetu oko nas. Nitko drugi ne zna, nego nam on treba reći, a da je potpuno ovo zanemario i sad naravno, puno je spekulacija o tome zašto on to radi", rekao je.

"Priprema li on neki svoj politički projekt u budućnosti pa se ne želi zamjeriti jednom dijelu biračkog tijela kojeg bi možda mogao računati u budućnosti i dosta se o tome spekulira. Ja moram priznati da nisam uvjeren u to da bi se on angažirao opet na nekim parlamentarnim izborima. Naime, za to treba puno energije. Nisam siguran ima li Milanović toliko energije", zaključio je.